Konferencije i edukacije
StoryEditor

ESG: Kad je Omnibus u pitanju, sad tek znamo da ništa ne znamo

15. Svibanj 2025.
Konferencija ESG 2025. Vali Marszalekfoto Ratko Mavar
Regulatorne obveze postale su prepreka pa ih je Komisija odlučila olakšati predstavivši krajem veljače Omnibus, pa se zaustavio sat

Sad tek znamo da ništa ne znamo, tim je riječima na Liderovoj Konferenciji ESG Održiva budućnost Vali Marszalek, direktorica ESG-a u Forvis Mazarsu, najavila regulatorne promjene koje će donijeti Omnibus Europske komisije. Naime, ne treba prestati podsjećati, regulatorne obveze i tereti postali su tijekom posljednjih nekoliko godina prepreka ekonomskom rastu pa ih je Komisija odlučila olakšati predstavivši krajem veljače Omnibus odnosno paket prijedloga za pojednostavljenje i odgodu određenih direktiva i uredbi koje se tiču Zelenog poslovanja, posebice onih koji se odnose na ESG. I taman kad su se domaći poduzetnici počeli ozbiljno pripremati, raditi i poduzimati konkretne korake kako bi jasno i precizno izvještavali o svom poslovanju na temelju ESG kriterija, pojavila se vijest o odgodi i dobili smo, nenadano, još vremena.

- I onda je došao Omnibus krajem veljače i sve okrenuo naopačke – istaknula je Marszalek i navela kako je početkom ovog mjeseca Francuska donijela zakon o ‘stop the clock‘ paketu, Luksemburg će uskoro, a sve nas to čeka. Cilj Omnibusa je upravo to, zaustaviti taj sat koji je odbrojavao do uvođenja novih obveza u nefinancijskom izvještavanju, a sad će se ići u izmjenu brojnih regulatova, primjerice regulative o taksonomiji te dvije direktive za koje je odmah nakon predstavljanja bilo jasno da će pred europske kompanije postaviti vrlo izazovne zahtjeve u nefinancijskom izvještavanju. To su Direktiva o korporativnom održivom izvještavanju (CSRD) i Direktiva o dubinskoj analizi održivosti poduzeća (CSDDD).  No, jedna njezina izjava nakon rečenice da sada doista znamo da ne znamo kada će se one opet postaviti, izazvala je pravi šok među publikom.

- S jedan od prijedloga je bio da se sve direktive odgode do 2040. godine – rekla je Marszalek na opće zgražanje publike te dodala da je odgoda realna, premda se ne zna na koliko vremena, i da itekako imamo vremena za pripremu.

- Sada je stvarno sve na stolu – rekla je Marszalek.

image

Konferencija ESG 2025. Roberta Pozzato

foto Ratko Mavar

Na konferenciji je Roberta Pozzato, stručnjakinja za ESG u talijanskoj industrijskoj kompaniji Rubinetteria Paffoni, govorila o putu kompanije prema održivosti predstavivši njihov know how. Tvrtka je odlučila koristiti ekološka pakiranja za svoje proizvode, smanjujući otpad i ambalažu kako bi poboljšala učinkovitost proizvodnje i zaštitila okoliš. U skladu s direktivom EU 2018/852, koja predviđa da ambalaža mora biti reciklirana i koristiti reciklirane materijale, Paffoni koristi zelenu ambalažu od 100 posto recikliranog papira i kartona, s ekološkim tintama. Ovakav pristup ne samo da smanjuje utjecaj na okoliš, već omogućuje krajnjim korisnicima lako zbrinjavanje ambalaže uz minimalan utjecaj na okoliš.

Uslijedio je panel o iskustvima iz prakse na kojem su sudjelovali Vladimir Sabo iz tvrtke E.On-a EIS za tržišta Hrvatske i Slovenije, Judita Cucilić Župa iz Europske komisije, Carlotta Logli iz još jedne talijanske kompanije Valvitalia te Antonija Mršić Radas iz BAT-a.

Dok se globalna poslovna zajednica suočava s raznim geopolitičkim i trgovinskim izazovima, regulatorna opterećenja postaju sve veća prepreka za mnoge kompanije. Europska komisija je tu poruku čula, istaknula je na samom početku panela Cuculić Župa. No, umjesto odustajanja od postavljenih ciljeva, Komisija i Europski parlament su odlučiti pojednostaviti procese i olakšati njihovu implementaciju, kako bi se očuvala konkurentnost, ali to ne znači da su se digle ruke od održivosti.

image

Konferencija ESG 2025. Panel "Održiva Europa - iskustva iz prakse" Vladimir Sabo, Judita Cuculić Župa, Carlotta Logli, Antonija Mršić Radas i Gordana Gelenčer

foto Ratko Mavar

- Slušali smo što nam kompanije i poduzeća žele reći. Regulatorna opterećenja predstavljaju problem, a mi smo nastojali naći balans – poručila je Cuculić Župa, ističući važnost postizanja ciljeva o održivosti bez stavljanja suvišnih prepreka pred poslovni sektor uz pametne i proporcionalne standarde.

Talijanska grupacija Valvitalia, koja posluje na globalnoj razini u industrijama energetike, pomorstva i civilne industrije, prošle je godine izdala svoj prvi izvještaj o održivosti. Bilo je izazova i puno posla, ali svi smo se uključili u izradu tog dokumenta, od zaposlenika do sindikata i uprave, pa čak i javne uprave, izjavila je Carlotta Logli iz Valvitalije, grupacije koja je itekako svjesna izazova koje donosi implementacija održivih praksi, no ističe kako je cilj bio odgovoriti na ESG zahtjeve na održiv način.

Predstavnik E.OS-a pričao je o tome kako ta kompanija potiče svoje partnere, druge kompanije, na održivost, posebice na dekarbonizaciju i usmjerava ih prema održivosti.

- U Hrvatskoj imamo niz partnera, poput Valamara i Žita, koji imaju snažne ESG zahtjeve. Naš rad omogućava im važne pomake u održivom poslovanju - rekao je Sabo te dodao da se E.OS kao kompanija pozicionira i kao partner u financiranju omogućujući korisnicima da plaćaju samo za energiju, što izravno utječe na profitabilnost.

Korporacija BAT, koja se fokusira na dugoročnu održivost, postavila je ambiciozne ciljeve smanjenja ugljičnih emisija.

- Do 2030. godine smanjit ćemo emisije za 50 posto u odnosu na 2020. godinu, a 50 posto naše energije dolazit će iz obnovljivih izvora - rekla je Mršić Radas iz BAT-a. Osim toga, kompanija se obvezala smanjiti potrošnju vode za 35 posto do 2025. godine, reciklirati 30 posto vode, te smanjiti otpad za 25 posto, nastojeći odlagati manje od 1 posto otpada. Ovi ciljevi nisu samo deklarativni – rezultati se prate i redovito objavljuju u izvješćima.

Martina Rupčić iz ATD Solucije je imala prezentaciju o EU taksonomiji i predstavila je Uredbu o taksonomiji i prednostima i benefitima usklađivanja poslovanja s tom uredbom.

image

Konferencija ESG 2025. Martina Rupčić

foto Ratko Mavar

- Uredba je dopunjena s nekoliko definiranih akata koje se aktivnosti mogu smatrati taksonomski prihvatljivim, poput obnove postojećih zgrada, prijevoz motociklima, osobnim vozilima i biciklima. Drugi korak je usklađenost s tehničkim kriterijima EU taksonomije koji će značajno pridonijeti jednom ili više okolišnih ciljeva te kriterij ne nanošenja bitne štete, te socijalni kriteriji u kojima se dokazuje usklađenost s minimalnim zaštitnim mjerama – istaknula je Rupčić koja je predstavila i alat koji u ispunjenju novih uvjeta može pomoći.

15. svibanj 2025 15:32