Na drugom panelu 10. konferencije o izvozu pod nazivom Vrijeme je za akvizicije sudjelovali su Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, Ines Ignjatović, direktorica strateškog razvoja poslovanja Podravke, Josip Lasić, član Uprave Končara i Vjeran Vrbanec, predsjednik Uprave HAMMAG – BICRO. Na pitanje o zainteresiranosti Podravke za Fortenovinu poljoprivrednu diviziju Ignjatović nije konkretno odgovorila, samo je rekla da prate sva zbivanja na domaćem i inozemnom tržištu. Podravka je, nastavila je, nisko zadužena i ima snage za anorganski rast (akvizicije) te je podsjetila da je ta koprivnička kompanija usvojila polovinom 2021. strategiju s tri ključna smjera: organski i anorganski rast te digitalizacija. Inače, osim u Hrvatskoj 16 njezinih tvrtki posluje u inozemstvu.
- Mi već danas 2/3 prihoda ostvarujemo izvan Hrvatske, a usred smo investicijskog ciklusa. Samo smo lani uložili 400 milijuna kuna, fokusirani smo na tehnologiju, digitalizaciju – rekla je Ignjatović.
Jedan od smjerova, kako je rečeno, je i anorganski rast za koji je Podravka propisala kriterije za promatranje akvizicijskih meta. Govoreći o akviziciji ljubljanskog Žita iz 2015., proces integracije u Grupu Podravka i danas traje. Ignjatović je rekla da je tom akvizicijom postignut strateški cilj ulaska u pekarstvo, a trenutno se investira u modernizaciju i transformaciju Žita.
- U Žito se puno investira. Želimo ga fokusirati na pekarstvo, dok su ostale proizvodnje integrirane u druge proizvodne grane Grupe Podravka – rekla je Ignjatović.
Nekad je Končar bio meta, sad je preuzimač. Aktualna Uprava je fokusirana na rast, rekao je Lasić, unatoč tome što je na početku svog mandata bila suočena s pandemijom, ali od druge polovice 2021. kompanija je krenula u akvizicije. Realizirane su četiri, a najveća je Dalekovod koji je dokapitaliziran i za koji je Lasić rekao da je Končar grupa puno dobila tom akvizicijom. Prije svega, riječ je o povećanju kapaciteta i to onih koje do tada nije bilo, a s druge strane otvorilo se i nordijsko tržište gdje je Dalekovod, za razliku od Končara, tradicionalno bio prisutan. Dalekovod je najveća s kojim su dobiveni puno veći kapaciteti nego što su imali, a proširili su se i na nordijsko tržište gdje nisu bili.
Osim Dalekovoda Končar je preuzeo i dvije IT tvrtke te Telenrerg Inženjering, specijaliziran za inženjering elektroenergetskih postrojenja u elektroprivredi i industriji. Inače, neke od njih su koristile podršku Hammag – Bicroa čiji je predsjednik Uprave Vjeran Vrbanec rekao da će podržati i programe iz NPOO-a, u pripremi su do kraja godine još dva programa, a ukupna vrijednost svih tih grantova je pola milijarde eura.
Osim navedenih Končar je preuzeo i kompaniju Končar električni uređaji koja je i ranije bila u sastavu Končar grupe, prodana je i sada je ponovo vraćena u okrilje matice.
- Posla imamo, u Knjigu narudžbi do kraja prvog kvartala upisani su poslovi vrijedni 1,2 milijarde eura – rekao je Lasić.
On je govorio i o poljskoj kompaniji Power Engineering Transformatory (PET) iz Czerwonaka koju je Končar preuzeo 2017.
- Poljsko tržište je, ističe zatvoreno, teško je ući, no željeli smo ostvariti rast i zbog toga smo išli u tu investiciju. Pet smo godina morali konstantno ulagati u modernizaciju, u uvjetima gdje je konkurencija dosta jaka. Tek smo prošle godine počeli osjećati pozitivan efekt takve akvizicije, a sadašnja potražnja za transformatorima nikad nije bila veća. Mi kad analiziramo isplativost investicije, važno nam je da stvara vrijednost za našu kompaniju – rekao je Lasić.
To je kriterij za HBOR kada odlučuje hoće li financirati akvizicije, rekao je Čuvalo koji je govorio o tome da se HBOR treba otvoriti upravo prema onima koji žele preuzimati strane kompanije. O tome se nedavno razgovaralo na sastanku predstavnika HBOR-a i izvoznika, a kompanije bi tim akvizicijama trebale postići ciljeve rasta prodajne mreže i povećanja proizvodnih kapaciteta.
- Poduzetnik sam mora napraviti dubinsku analizu tvrtke i proslijediti je u banku. Ako se investicija pokaže dobra, brzo ćemo potpisati ugovor. U svakom slučaju očekujemo dobar odaziv kompanija koje žele preuzimati strane kompanije, naravno uz kamatu koju ćemo ponuditi svakom poduzetniku prema kriterijima – rekao je.
HBOR je u prvih pet mjeseci odobrio kredite u vrijednosti od 440 milijuna eura, što je više za trećinu u odnosu na isti period lani. Od toga se 65 posto odnosilo na investicijske kredite. Čak i za vrijeme pandemije polovica vrijednosti kredita odnosila se na investicije, a sada se polako taj omjer približava predpandemijskom kada se 75 posto kreditnog iznosa odnosio na investicije.