S obzirom na demografske trendove, Hrvatska bi trebala ozbiljno razmisliti da ulaže u obrazovni sustav Nepala ili Filipina, jedna je od poruka s panela ‘Može li današnji obrazovni sustav odgovoriti na izazove budućnosti‘ u sklopu konferencije Regionalni razvojni forum – Obrazovanje u fokusu.
Okrugli stol okupio je četiri župana, a Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije na pitanje kakav nam treba obrazovni sustav u zemlji s demografskim problemima kazao je kako ćemo dio škola uskoro morati prenamijeniti u staračke domove
– Našoj zemlji treba adaptivni obrazovni sustav. Ako se budemo povinovali birokratskim zahtjevima gdje za odobrenje nekog kurikuluma treba i pet godina, nećemo ići naprijed – istaknuo je Jelić koji je prije bio i dekan Veleučilišta u Kninu. Kako je dodao, sustav je postavljen na pogrešnim temeljima, a tome može poslužiti primjer Varaždinske županije koja je godinama pokušavala osnovati studije biotehnološke pripreme.
– S obzirom na depopulaciju, trebali bi ulagati u škole u Nepalu ili Filipinima, tamo stipendirati oko 10.000 ljudi godišnje. Neće nam se vratiti 1,2 milijuna ljudi koji su otišli od rata, morat ćemo se uputiti prema drugim zemljama – kazao je Jelić.
Vršitelj dužnosti župana Osječko-baranjske županije Mato Lukić ocijenio je pregrubom formulacijom o prenamjeni škola u staračke domove.
– Točno je da broj učenika pada, ali je isto tako činjenica da je zaustavljen odljev ljudi iz Slavonije. Dobar dio ljudi koji su otišli u inozemstvo ili u Zagreb se vratio, a doseljavaju se i ljudi koji nikada prije nisu živjeli na prostoru Osječko-baranjske županije – tvrdi Lukić. Nedavno je veliku buru u javnosti izazvala kampanja Istarske županije kojom poziva liječnike i medicinske sestre da se dosele u Istru i tamo rade.
Iako istarski župan Boris Miletić tvrdi da je kampanja prije svega usmjerena prema ostanku istarskog medicinskog osoblja, priznao je da u nekim dijelovima Hrvatske ipak nije naišla na odobravanje. Primorsko-goranskom županu Zlatku Komadini sviđa se taj ‘lov na talente, no dodaje kako ‘županije idu šumom, s država drumom‘.
– Ulažemo u šestogodišnje školovanje liječnika, a onda donesemo odluku da mogu otkupiti troškove specijalizacije i otići – poručio je Komadina.
Što se tiče ulaganja u školstvo, Miletić kaže kako Istarska županija petinu svih kapitalnih investicija ulaže u obrazovni sustav. – Nedostaje još nekoliko škola da bi imali potpuno jednosmjensku nastavu, u svim školama smo uveli građanski odgoj – naveo je Miletić dodavši i jednu specifičnost istarskih škola, a to je zavičajna nastava tijekom koje se učenici upoznaju sa specifičnostima istarskog kraja.
– Tu se ne radi o autonomaštvu – poručio je Miletić. Na pitanje moderatora okruglog stola Mislava Togonala da li mladi imaju motiva studirati u turističkim područjima, Miletić kaže kako to sigurno utječe na društvo i radi se o ‘manje lijepoj strani turizma‘. – Mladi smatraju da je lakše živjeti od rente nego od rada – kazao je istarski župan.
Jedna od tema bilo je i pitanje kako reformirati obrazovni sustav, posebno u kontekstu sveprisutne digitalizacije. Mato Lukić kaže kako djeca danas ne znaju pronaći podatak u knjizi, ali istog časa ga znaju pronaći na internetu.
– Šveđani vraćaju udžbenike u škole, a Francuzi su zabranili mobitele i tablete u školi predstavivši ih kao javnozdravstveni problem – naglasio je Lukić. Boris Miletić pak smatra da digitalizacija donosi više dobroga nego lošega, no upozorava da učenici trebaju naučiti razmišljati ‘svojom glavom‘ kako bi znali ocijeniti koje su informacije na internetu vjerodostojne, a koje nisu.