Poduzetnici se već uvelike pripremaju za poslovnu 2023. godinu, koja će, sudeći prema svim izazovima s kojima se susreću, poput inflacije, rata u Ukrajini i rasta kamatnih stopa, biti jedna od najneizvjesnijih godina do sada.
No ne treba biti previše pesimističan, naglasila je Marijana Ivanov, profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu na okruglom stolu o promjenama koje očekuju gospodarstvo u sljedećoj godini održanom tijekom Liderove svečane dodjele nagrada Hrvoje Mateljić. Najveći razlog tomu, rekla je Ivanov, leži u činjenici da na okolnosti poput inflacije i rasta kamatnih stopa ne utječu zbivanja u Hrvatskoj, pa niti u Njemačkoj, već ona na globalnoj razini.
Što očekivati ne zna niti Boris Popović, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Alarm Automatika, kojega najviše brine da neće pronaći radnike, a to bi im bio najveći problem kod ostvarivanja planiranog rasta od 20 posto u idućoj godini.
– Ne očekujem da će zaposlenost padati, potražnja za ljudima je još uvijek vrlo velika, a to znači da ćemo morati povećavati cijene da omogućimo rast plaća. No bojim se zamke da plaće budu veće od produktivnosti. Povećavanjem plaća smanjit ćemo profitabilnost, investicije, a naposljetku i rast. Moramo biti ekstremno oprezni – rekao je Popović i dodao da bi za njih najveća pomoć bila smanjenje poreza na plaće.
Govoreći o porezima, nezaobilazna tema bio je i nedavno predloženi porez na ekstraprofit koji u poduzetničkim krugovima nije dobro prihvaćen. Ivanov, primjerice, smatra da bi bilo najbolje da se on ne provede.
– Puno se poruka šalje zbog dvije milijarde kuna i mislim da se od tog poreza mora odustati. Opteretit će se uski krug poduzetnika kod kojih će se izazvati nezadovoljstvo. Poslat ćemo lošu sliku prema novim investitorima, da nam je porezna politika ponovno nepredvidljiva. Poruka bi mogla biti i da se želi usitniti gospodarstvo. Time bismo napravili veliku štetu za budućnost hrvatskog gospodarstva koju ćemo osjećati dugo – rekla je Ivanov.
Ekonomiju treba pustiti da diše, a ne se voditi restriktivnom ekonomskom politikom, nadovezao se Petar Vušković, direktor i konzultant u tvrtki Q Norma. S druge strane, Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija, istaknuo je ‘da tržište normalno funkcionira, Vlada ne bi donosila ovakve mjere‘ te ponovio da se radi o porezu koji je indiciran uredbom EU.
– U Vladi nismo nikada bili sretni kada smo morali uvoditi nove poreze, pa tako ni sada. Cilj je bio da to bude solidarnost, jer ako su i drugi obveznici kroz punjenje državnog proračuna pomogli gospodarstvu, namjera je da se dio tog novca vrati. Taj se novac neće vratiti u proračun za 2023., već je namijenjen za ponovno vraćanje u sustav u smislu pomoći gospodarstvu kroz određene pakete mjera koje trenutno imamo – objasnio je Zrinušić te dodao da se radi o jednokratnoj mjeri za jednu godinu.
Vušković je kazao i da inflacija nije toliki problem dok imamo mogućnost osigurati prihode iz drugih izvora, stoga je u ovim uvjetima bitno čuvati zaposlenost. Ako će se negdje manifestirati kriza i radnici odlaziti na burzu, to će biti u prerađivačkoj industriji jer oni imaju najveći trošak energije, rekao je Vušković.
Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija za regiju Adriatica u JT Internationalu, naglasak bi vratio na pojedinca jer je ‘individua ta koja snosi najveći trošak‘.
– Ne treba smetnuti s uma niti interes realnog sektora da može planirati. Bilo bi dobro kada bi država pomogla da imamo bolju predvidljivost – smatra Pekez koji kao primjer pomoći predlaže izradu trošarinskih kalendara.
Osim toga, dodao je Pekez, bilo bi bolje vidjeti da zemlja poput Hrvatske ima veći glas pred Europskom komisijom i da se kod rješenja koja se nameću sa zapada razumije i hrvatska strana.
