Na panelu koji se održao u sklopu konferencije Smart Cities, velika se pozornost dala priuštivom stanovanju
Priuštivo stanovanje gorući je problem u Hrvatskoj, ali njegovo rješavanje ima dva preduvjeta, moglo se čuti na panelu ‘Urbanizam i priuštivo stanovanje‘ na Liderovoj 11. konferenciji Smart Cities. Taj problem trebao bi ublažiti novi Nacionalni plan stambene politike (NPSP) vrijedan dvije milijarde eura koji će, prema najavi Branka Bačića, potpredsjednika Vlade i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, biti prihvaćen na idućoj sjednici Vlade. Osim te krovne regulative, izmijenit će se i zakon o poticanoj stanogradnji koji će prerasti u zakon o priuštivom stanovanju.
– Očekuje nas donošenje 13 zakonskih akata u tom području, poput novog zakona o prostornom uređenju i zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – kazao je Bačić. Istaknuo je kako je Hrvatska prva u EU pokrenula NPSP, a taj dokument ima tri cilja.
– To je priuštivo stanovanje kao socijalna mjera, zatim održivo stanovanje te prostor u funkciji stanovanja – kazao je potpredsjednik Vlade. Statistika kazuje kao je u Hrvatskoj trenutno 600 tisuća praznih stanova, no Bačić smatra kako se radi o pretjeranoj brojci. Unatoč tome, jedinice lokalne samouprave trebale bi prazne stanove ponuditi na tržištu te nastaviti s gradnjom novih stambenih jedinica.
Ceste kao nemoguća misija
Kad je riječ o potencijalu gradnje, Bačić tvrdi kako se u cijeloj Hrvatskoj u teoriji može izgraditi stambeni prostor za šest milijuna građana. No, potencijal izgradnje, ali i ukupnog razvoja Hrvatske sputan je s dva velika problema, smatra Ivica Puljak, gradonačelnik Splita.
- Prvi problem je što gradovi i općine nisu spojeni. Nama se građani sele iz Splita u, primjerice Kaštela, ali nastavljaju koristiti splitsku infrastrukturu. Drugi su problem barijere u gradnji infrastrukture. Izgraditi cestu u Hrvatskoj je nemoguća misija. U gradskom poglavarstvu pobrojali smo koliko je potrebno koraka za gradnju ceste – treba 81 korak. U najboljem slučaju, gradnja ceste traje od šest do sedam godina – tvrdi Puljak.
Iako većina gradova stoji financijski dobro, kad bi izgradili svu potrebnu infrastrukturu, shvatili bi da im nedostaje veliki novac, kazao je Puljak.
– Kad bi izgradili sve ceste koje trebaju u Splitu, treba nam 750 milijuna eura. Od komunalnog doprinosa u teoriji maksimalno možemo dobiti 250 milijuna eura – naglasio je prvi čovjek Splita. Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je Grad još 2017. prepoznao problem priuštivosti stanovanja izazvan kratkoročnim najmom koji nije specifičan samo za Dubrovnik, već za sve velike turističke destinacije.
- Dubrovnik je stoga krenuo u vlastiti model stanogradnje kroz koji je do sada svoje stambeno pitanje riješilo 90 obitelji. Što se tiče razvojnih projekata u kontekstu pametnih gradova, Franković je podsjetio da je Dubrovnik do sada tri puta izabran za najbolji pametni grad. – Svaki projekt koji radimo uključuje poduzetnik i interese zajednice – naglasio je Franković.
Toplina za pola Zaprešića
Gradonačelnik Željko Turk kazao je kako Zaprešić nije ni Split ni Dubrovnik jer je to mjesto nekada bio satelitsko naselje Zagreba, pa je njihov problem obrnut.
– Fokusirali smo se na prometnu povezanost te uložili da svako dijete ima mjesto u vrtiću. Nedavno smo na Gradskom vijeću jednoglasno donijeli promjenu Generalnog urbanističkog plana. Želimo da naši stanovnici imaju pretpostavke za život i razvoj – istaknuo je Turk. Podsjetio je da Zaprešić razvija i novu poslovni zonu, a uskoro kreće bušenje geotermalne bušotine koja bi mogla grijati polovicu grada.
Prije tog panela održano je predavanje ‘Međunarodna iskustva – This is how we live in 2035‘, a jedna od glavnih poruka jest da će se potrebe građana promijeniti kroz deset godina i sada je pravo vrijeme za pripremu i prilagodbu. Predavanje je održao Dominik Philipp, partner u tvrtki Dietrich Untertraifaller,. Predstavio je piramidu ljudskih potreba, od psiholoških potreba, potreba za sigurnosti i društvenih potreba, koja zapravo pokazuje koliko je čovjeku potrebna temeljna adaptacija u svakom aspektu kako bi funkcionirao na najbolji mogući način. Objasnio je da sve naše akcije utječu na konačni rezultat, a kao glavnu ideju predavanja navodi multifunkcionalne urbane četvrti.
Manja ovisnost o autima
- Multifunkcionalne urbane četvrti predstavljaju sinergiju napredne tehnologije, održivog ekološkog dizajna i društvene povezanosti. Ključni element ove vizije su tzv. ‘15-minutne četvrti‘, urbanistički koncept koji osigurava da su sve osnovne usluge – poput stanovanja, rada, rekreacije i zdravstva – dostupne unutar 15 minuta hoda. Ovaj pristup smanjuje ovisnost o automobilima, potiče aktivan način života i jača socijalnu interakciju unutar zajednice – rekao je Philipp i naveo primjere Barcelone, Pariza i Beča.
Cilj stvaranja ovakvih četvrti su multifunkcionalni gradovi sa zelenilom i svim popratnim sadržajima, što će na kraju rezultirati stvaranjem novog identiteta. Ključna je izgradnja s korištenjem drvenog materijala, jer je cilj što manje otpada i težnja samoodrživosti. Naglašava i da je potrebno da se digitalizacija odvija na centru mjesta, tako da građevina potpuno odgovara izvornom planu, s mogućnošću promjene bitnih stavki jednim klikom. Spomenuo je i ‘European green deal‘, koji je vezan za renovaciju i revitalizaciju postojećih građevina i kompletnih susjedstava.
- Zbog podivljalih cijena materijala potrebno je koristiti postojeći i novi održivi materijal te sve dostupne prednosti digitalizacije, kako bi za 10 godina mogli živjeti u multifunkcionalnim gradovima koji su samoodrživi i sadržavaju ključne resurse za kvalitetan život – zaključio je Philipp.