Inflacija ima snažne učinke na preraspodjelu imovine. Inflacija utječe na smanjivanje imovine srednjeg sloja posebice na građane koji imaju značajne uštede u kapitalu. Inflacija i dizanje kamata jednako tako stvaraju veliki pritisak na one koji imaju portfelj s fiksnim kamatama. Tome su najviše izloženi najkonzervativniji ulagači, tj umirovljenici i mirovinski fondovi. Znači srednji sloj i umirovljenici su gubitnici inflacije. Država je dobitnik jer inflacija smanjuje teret duga, a najveći je dužnik država. Nominalni rast BDP-a olakšava servisiranje i relativno smanjuje javni dug. Poruka je to Damira Odaka, člana Upravnog odbora za reviziju European Central Bank (ECB), bankara i bivšeg hrvatskog viceguvernera, koju je uputio na samom početku Regionalnog financijskog foruma, skupa koji okuplja predstavnike banaka, fondova i međunarodne kreatore financijske i monetarne politike, a koji je započeo je večeras u Opatiji.
- Učinak inflacije na tržišta kapitala je neizvjestan. S jedne strane dionice nude hedging od inflacije, a s druge strane jako rastu nominalne diskontne stope i rizici. Inflacija djeluje povoljno i na profite financijskog sektora, ali povećava rizike u sustavu i to najviše na početku, u fazi ubrzanja i u fazi smirivanja - naglasio je Odak i iznio tezu da su glavni generator inflacije energenti Pad cijena energenata, smatra Odak, usporiti će inflaciju, ali neće vratiti cijene na razinu iz 2021.
- Što će se događati s inflacijom ovisi o pritisku na rast plaća, javnom dugu, utjecaju dezinflacije na financijski sektor, kao i o reakciji izvoznika - rekao je Odak koji se zapitao može li se inflacija smanjiti bez recesije i odgovorio kako je, gledajući u prošlost, odgovor na to pitanje - ne.
- Međutim, prošlost nikad ne određuje budućnost i treba reći da je u ovom trenutku rizik od recesije je povećan sa svim svojim posljedicama - zaključio je Odak.
Sudionicima se prvog dana obratila i Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) koja je u svom je govoru istaknula kako je hrvatski bankarski sektor stabilan i ima dobre vrijednosti likvidnosti i kapitala.
- Hrvatske banke nisu nikad dosad bile u boljoj situaciji. No, rizici postoje i treba biti spreman da će se nešto dogoditi. Osim toga, znamo da je ECB podizala kamatne stope, no isto tako treba naglasiti da mi za neke bankarske proizvode imamo najmanje kamatne stope u Europi - rekla je Perko.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFE, na početku Foruma podsjetio je slikovito kako je prošla godina bila "dolina suza" za mirovinske fondove.
- No već ove godine bilježimo rast mirovinskih fondova i to za oko tri posto. A kategorija rasla je za tri posto, b kategorija za 2,3 posto, a i c kategorija je pozitivna. Podizanje kamatnih stopa bit će izazovno i za investicijske fondove, pa predviđamo da će rast interes za novčane fondove te industrija mora pokazat inovativnost u proizvodima. Bitna je i održivost, pogotovo za financijsku industriju, koja se mora temeljem tih promjena i zahtjeva za održivosti reformirati i pokazati da može motivirati i demotivirati i zelene na tržištu i one koji to još nisu.
Regionalni financijski forum započeo je pozdravnim govorom Miodraga Šajatovića, Liderovog glavnog urednika, koji je spomenuo alegoriju s bumbarom koji leti suprotno svim zakonima fizike, pa tako i svjetska gospodarstva u uvjetima koji nisu za rast.
Forum se održava i sutra kada se očekuje predavanje guvernera Borisa Vujčića o tome koliko i kakvih puteva još treba proći monetarna politika, Velimir Šonje iz Arhivanalitike pričat će kamatnom prijenosu nakon najvećeg rasta referentnih stopa u povijesti europodručja, uslijedit će bankarski panel o nesigurnosti i financijskom sektoru, a uslijedit će fondovski panel o tome kako pomoći kompanijama u financiranju u izazovima sadašnjosti.
Forum je prirodni nastavak Liderove dugogodišnje konferencije Susret guvernera i bankara regije koji se dosad svake godine održavao u Rovinju u organizaciji tjednika Lider. Kako je bilo na forumu pogledajte u velikoj galeriji (klik na glavnu fotografiju).