Globalnih šokova posljednjih godina ne nedostaje. Sada već pomalo zaboravljeni brexit, odnosno izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije pokazao se kao veliki udarac za tamošnje tržište kapitala, jednog od simbola britanskog slobodnog tržišta. Već je objava rezultata referenduma 2016. izazvala pad globalne vrijednosti dionica od dva bilijuna dolara. Što se tiče dugoročnijeg utjecaja, brojke su neumoljive: dok je tržišna kapitalizacija dionica uvrštenih na Londonskoj burzi na vrhuncu 2007. iznosila 4,3 bilijuna dolara, u svibnju prošle godine iznosila je oko tri bilijuna dolara, pokazuju podaci Bloomberga.
Za ilustraciju, vrijednost američkih dionica u tom se razdoblju udvostručila, na više od 44 bilijuna dolara. Znatno je pala i likvidnost – prosječni dnevni protrgovani volumen dionicama kompanija iz sastava indeksa FTSE All-Share u svibnju prošle godine iznosio je 3,7 milijardi funti, nasuprot 15 milijardi funti u istom razdoblju 2007. godine.
Značajan utjecaj
Izbijanje pandemije koronavirusa početkom 2020. godine također se drastično odrazilo na burze. To posebno vrijedi za najveće svjetsko tržište, Wall Street, gdje su sva tri vodeća indeksa potonula više od 30 posto u svega mjesec dana, od sredine veljače do sredine ožujka 2020. godine. Ni domaće dioničko tržište nije ostalo pošteđeno, indeks CROBEX od tijekom veljače i ožujka te godine također je oslabio 32 posto. Novi šok došao je u veljači 2022. kada su ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu označivši invaziju Putinovih snaga. U samo deset trgovinskih dana, do 7. ožujka, CROBEX je pao za 10 posto. Kako ovakvi geopolitički šokovi utječu na financijska tržišta bit će tema panela ‘Upravljanje rizicima u eri globalnih šokova‘ u sklopu Liderova Financijsko-investicijskog foruma koji će se održati 5. i 6. lipnja u zagrebačkom hotelu Westin. Na panelu će sudjelovati Iva Rogović Lekić, predsjednica Uprave Marsh McLennan Hrvatska, Saša Kramar, član Uprave Spana, Petar Šimić, predsjednik Uprave Primaca te Vladislav Veselica, član Uprave Janafa.
Iva Rogović Lekić ističe kako geopolitička događanja mogu imati značajan utjecaj na financijska tržišta. – Promjene u političkim, ekonomskim i sigurnosnim uvjetima u određenim zemljama ili regijama mogu izazvati nestabilnost na financijskim tržištima i utjecati na cijene dionica, valuta, roba i drugih financijskih instrumenata. Sjetimo se samo brexita, koji je izazvao veliku nesigurnost na financijskim tržištima, pad vrijednosti britanske funte i oscilaciju dionica – naglašava Rogović Lekić.
No, važno je napomenuti da geopolitička događanja mogu imati i pozitivan utjecaj na financijska tržišta. – Na primjer, političke promjene koje poboljšavaju poslovno okruženje ili otvaraju nove tržišne mogućnosti mogu potaknuti rast i povjerenje investitora. Stoga je važno pratiti geopolitičke trendove i razumjeti njihov potencijalni utjecaj na financijska tržišta – kaže čelnica Marsh McLennana Hrvatska.
S obzirom da je osnovna djelatnost Marsh McLennana upravljanje rizicima, moraju se spomenuti i ostali rizici s kojima se kompanije susreću u poslovanju i koji su sve kompleksniji.
- Pridružite nam se 5. i 6. lipnja na Financijsko-investicijskom forumu gdje ćete čuti više o izazovima investiranja i financiranja razvojnih projekata. Broj sudionika je ograničen pa osigurajte svoje mjesto prethodnom prijavom.
Rizik od katastrofa
Naime, globalni izvještaj o rizicima za 2024. godinu koji je objavio Svjetski ekonomski forum u partnerstvu s Marsh McLennanom i Zurich Insurance Groupom, ističe uglavnom negativan pogled na svijet u sljedeće dvije godine. Prema izvještaju, većina ispitanika (54 posto) očekuje određenu nestabilnost i umjeren rizik od globalnih katastrofa, dok još 30 posto očekuje još turbulentnije uvjete. Samo neki od rizika koje Izvještaj navodi odnose se na ekstremne vremesnke prilike, dezinformacije i dezinformiranje, cyber nesigurnost, nedostatak ekonomskih prilika, nedostatak prirodnih resursa i dr.
Osim nedostatka radne snage što za Hrvatsku predstavlja veliki rizik, u Hrvatskoj se suočavamo sa sljedećim rizicima, kaže Iva Rogović Lekić. – To su ekonomski rizici – odnosno hrvatsko gospodarstvo je osjetljivo na vanjske šokove, kao što su promjene u globalnim ekonomskim uvjetima, poremećaji u trgovini ili fluktuacije u potražnji za turizmom. Treba spomenuti i ekstremne vremenske uvjete. Hrvatska je kao i druge zemlje podložna utjecajima klimatskih promjena i prirodnim katastrofama (poput potresa, poplava, požara i dr.) koji mogu utjecati na poljoprivredu, turizam i infrastrukturu te mogu poreetiti gospodarske aktivnosti te predstavljaju rizike za ljudske živote.
Nadalje, politička stabilnost ključna je za razvoj svake zemlje. Hrvatska se suočava s izazovima vezanim uz političku polarizaciju i potrebu za strukturnim reformama. Ovi faktori mogu utjecati na povjerenje investitora, gospodarski rast. I na kraju, položaj Hrvatske u regiji izlaže je geopolitičkim rizicima. Napetosti između susjednih zemalja, ili promjene u regionalnoj dinamici mogu imati implikacije na stabilnost i sigurnost Hrvatske – kaže Rogović Lekić.
Trendovi koji utiču na Hrvatsku
Konkretnije, što se tiče Europe i Hrvatske ona bi izdvojila dodatno superizbornu godinu, makro-tranziciju koja će biti podložna disrupciji te aktivnosti vezane uz klimatske promjene i tranziciju energije. – Ti trendovi utjecat će na kreditne rizike u Europi i Hrvatskoj na sljedeći način: klimatske politike na razini EU-a mogu povećati cijene određenih proizvoda, slab rast na ključnim izvoznim tržištima može utjecati na industrijski rast; Hrvatska ima tri izbora u 2024. godini, što otežava fiskalnu disciplinu; migracijski tokovi potaknuti klimatskim promjenama i nesigurnošću vjerojatno će ostati snažni; razvoj rata u Ukrajini može povećati nesigurnost u istočnoj Europi; prošireni sukob na Bliskom istoku bi dodatno poremetio trgovinu energijom i robom – naglašava Rogović Lekić. Upravo zbog svega navedenog, danas je upravljanje rizicima društvima važnije nego ikada, a kako bi zaštitili svoje poslovanje od nepredviđenih događaja i osigurali održivost.