Konferencije i edukacije
StoryEditor

Sljedeće dvije godine donose velike promjene po pitanju rodne ravnopravnosti na radnom mjestu

02. Prosinac 2024.
foto Shutterstock

Žene i muškarci u Hrvatskoj uglavnom su jednako plaćeni, osim kad je riječ o izvršnim i menadžerskim pozicijama gdje je muškarcima plaća veća u prosjeku 15 posto. Usporedbe radi, u Srbiji, koja nije u EU, razlika u plaćama muškaraca i žena je između 25 i 35 posto na svim razinama, dok je u Sloveniji, koja je već 20 godina članica EU, razlika u plaćama na menadžerskim pozicijama još izraženija nego što je to u Hrvatskoj. Pokazali su to podaci istraživanja Total Remuneration Survey tvrtke Mercer Marsh Benefits koji su predstavljeni krajem studenog.

Da to treba mijenjati istaknula je prilikom predstavljanja istraživanja direktorica Marsha Jasminka Horvat Martinović dodajući da će tomu uvelike pridonijeti Europska direktiva o transparentnosti u kojoj će tvrtke od 150 zaposlenih morati od lipnja 2027. podnositi izvještaj o plaćama.

Kako je tim povodom objasnio Nikola Vranjin, senior HR konzultant u Merceru, žena je na menadžerskim pozicijama sve više, doduše, muškarci su i dalje češće na izvršnim pozicijama – 70 posto naspram 30 posto žena. No Vranjin je naglasio kako će se u budućnosti te razlike smanjivati.

Naime, kako smo već pisali u Lideru, Republika Hrvatska obvezna je do 7. lipnja 2026. godine implementirati u nacionalno zakonodavstvo Direktivu (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. svibnja 2023. o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.

Direktiva je pokazala i da žene zbog obavljanja kućanskih poslova i pružanja skrbi unutar obitelji obavljaju više neplaćenih poslova od muškaraca, kao i to da na tržištu rada ostvaruju manje plaćenih sati jer ih trećina radi skraćeno upravo zbog obavljanja tih neplaćenih poslova. Zbog toga je i veća vjerojatnost da će postotak zaposlenih žena biti manji u odnosu na muškarce, zbog čega će poslije ostvarivati i manje mirovine. Iz svih tih razloga je primjerice razlika u ukupnoj zaradi između muškaraca i žena na razini Europske unije 2018. godine iznosila gotovo 37 posto.

Upravo zbog tih poražavajućih brojeva, u posljednjih nekoliko godina Europska unija intenzivno prati primjenu načela jednakih plaća, no svi pokazatelji upućuju na to da su pomaci koje ostvaruju države članice suviše spori i nedostatni, što se sada nastoji promijeniti tom Direktivom.

‘Ženska kvota‘

Da je budućnost, po pitanju jednakosti, za žene u biznisu svijetla pokazuje i činjenica da će Hrvatska uskoro u svoje zakonodavstvo uvrstiti i EU Direktivu o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima kompanija izlistanih na burzi. Direktiva uređuje pitanje tzv. ‘ženske kvote‘ u  menadžmentu velikih kompanija i propisuje kako se implementacija u nacionalno zakonodavstvo mora primijeniti na kompanije uvrštene na burzi.

Sadašnja situacija po pitanju zastupljenosti žena u vodstvu hrvatskih kompanija prilično je poražavajuća. Među kompanijama čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi njih 67 posto nema nijednu članicu uprave, dok 34 posto Nadzornih odbora nema niti jednu ženu. I to unatoč tome što Kodeks Zagrebačke burze i financijskog regulatora Hanfe propisuje da Nadzorni odbor uvrštene kompanije svakih pet godina mora postaviti kao cilj postotak ženskih članova nadzornog odbora i uprave koji se mora ostvariti u sljedećih pet godina.

Po pitanju (ne)sudjelovanja žena na najvišim razinama upravljanja slijedimo svjetske trendove. Naime, na globalnoj razini žene imaju samo petinu mjesta u upravnim odborima, malo manje od 16 posto drži pozicije financijskih direktora, manje od sedam posto žena predsjeda nadzornim odborima, a samo pet posto drži poziciju izvršnih direktora. Istovremeno, istraživanja pokazuju da kompanije s višom razinom raznolikosti u vodstvu imaju bolju profitabilnost i izraženije dugoročno stvaranje vrijednosti za dioničare.

Direktiva o poboljšanju rodne ravnoteže nudi dvije alternative – kvotu od 40 posto žena u Nadzornom odboru ili 33 posto žena i u Nadzornom odboru i u Upravi, odnosno Upravnom odboru. Hrvatska se odlučila za drugu opciju, a rok za postizanje tog cilja je 30. lipnja 2026. godine.

Kako bi domaće kompanije poštovale nove zakonodavne okvire predviđene su i kazne tako da ćemo u sljedeće dvije godine itekako vidjeti pomaka po pitanju ravnopravnosti na radnom mjestu, o čemu ćemo više govoriti na tradicionalnoj Liderovoj konferenciji ‘Žene u biznisu‘ koja će se ovog četvrtka, 5. prosinca, održati u Mozaik Event Centru u Zagrebu. 

U sklopu konferencije održava se i predstavljanje Liderove liste 300 najmoćnijih žena u biznisu te dodjela nagrada za top 10. Osigurajte svoje mjesto na vrijeme putem linka.

02. prosinac 2024 12:27