- Do prije samo tri godine borili smo se s digitalnim podacima, digitalnom transformacijom. Tada nismo ni mogli pretpostaviti kakve će nam mogućnosti pružati umjetna inteligencija (AI) – rekla je Nataša Bišćan Filipović, project leader Boston Consulting Group na Liderovom G.R.I.D forumu koji se održava u zagrebačkom Garden Inn hotelu.
Bišćan Fiipović je održala predavanje na temu ‘Uloga generativne umjetne inteligencije u tvornici budućnosti‘ rekavši da AI ima primjenu ne samo u umjetnosti, nego danas u industrijama proizvodnje, rafinerije, dakle u onim procesima koji ne trpe greške, nisku efikasnost te nove neprokušane tehnologije koje nisu sigurne. Kako je navela Bišćan Filipović, organizacije mogu uštedjeti svega 10 posto od algoritma, 20 posto od tehnologije, a najviše 70 posto od organizacijskog procesa, odnosno kako se donose i implementiraju odluke. AI u tom smislu, kako je o tome govorio nešto kasnije i Vedran Antoljak u svom predavanju, omogućuje strašan napredak.
No jedna od najznačajnijih karakteristika AI-ja je ta da ima najniže barijere ulaska u takvu tehnologiju, odnosno kompanije ne trebaju visokotehnološki kadar da ga pokrene. Ta je novost bila toliko velika da je u samo dva mjeseca dostigla 100 milijuna korisnika. Međutim, kako je rekao kasnije Antoljak, taj je rast korisnika kasnije usporio i procjenjuje se da AI danas koristi 200 milijuna korisnika u svijetu. Razlog je taj što se ljudi teško navikavaju na promjene.
Bišćan Filipović je rekla da će tržišna vrijednost AI-ja do 2030. biti 120 milijardi dolara. Veći dio kompanija u svijetu još uvijek ne koristi umjetnu inteligenciju zato što ne znaju hoće li im i na koji način pomoći. No i oni koji nisu skloni novoj tehnologiji slažu se s onima koji jesu da će umjetna inteligencija napraviti disrupciju budućnosti. Primjerice, trećina kompanija u svijetu nema uspostavljen sustav nadležnosti, ne zna se tko donisi odluke, tko ih implementira… To bi umjetna inteligencija trebala popraviti, pogotovo jer Osim toga, 80 posto investicija ne ide na inovacije, nego na održavanje postojećeg stanja, što bi se trebalo upotrebom umjetne inteligencije promijeniti.
Glavna riječ u 4. industrijskoj revoluciji
Bišćan Filipović smatra da umjetna inteligencija postaje dodatni zaposlenik u kompanijama služeći za sintezu i analizu patentnih rješenja, ubrzanje R&D procesa kako bi se stvorilo više proizvoda.
- To je nova tehnologija koju ne moramo shvatiti kako funkcionira. Oni koji ju ne koriste, već kasne. No mišljenja sam da umjetna inteligencija nije tehnološka nego kulturološka revolucija – zaključila je svoje predavanje Bišćan Filipović.
Sljedeći predavač bio je Vedran Antoljak iz konzultantske tvrtke Best Advisory, održao je predavanje na temu ‘AI best practice, Putokazi ka učinkovitosti i konkurentnosti‘. Taj savjetnik za digitalnu i poslovnu transformaciju govorio je o ključnim primjenama AI u industrijama te o njezinoj budućnosti, dodavši da će u 4. industrijskoj revoluciji umjetna inteligencija voditi glavnu riječ.
- Umjetna inteligencija ima sposobnost objediniti sve druge tehnologije i iskoordinirati rad svih sudionika u procesu. Primjena AI može značajno povećati vrijednost globalnog gospodarstva. Već sad ima ogromni utjecaj na produktivnost jer će primjena umjetne inteligencije rezultirati najvećim povećanjem produktivnosti ikad u povijesti, i to za 50 posto Ona u industriji može dodati više od 13 bilijuna dolara i podići svjetski BDP za dva posto godišnje – rekao je Antoljak.
Kad je pak riječ o primjeni, industrijska AI omogućuje tvrtkama da pojednostave poslovanje, smanje troškove i poboljšaju produktivnost automatiziranjem zadataka, optimiziranjem tijeka rada i smanjenjem ljudske pogreške. Primjerice, 26 poto se koristi za upravljanje energijom, 21 posto za održavanje, na detekcije grešaka otpada devet posto primjene, kao i na kontrolu kvalitete, a na opskrbne lance 20 posto.
Sve veće prihvaćanje AI u proizvodnji omogućit će industrijama povećati ljudske sposobnosti i uvesti značajne nove mogućnosti korištenja umjetne inteligencije za transformaciju poslovanja. No prema istraživanjima, umjetna inteligencija još uvijek ipak ponajviše služi za eksperimentiranje kroz manje pilot-projekte (57 posto), od čega se 28 posto tih projekata provodi i nakon pilot faze.
Vrijednost u milijardama dolara
Primjena i integracija umjetne inteligencije u proizvodne procese stvaraju vrijednosti u tri ključne dimenzije: povećanju poslovno-operativnih performansi tvrtke, održivosti poslovanja i osnaživanja zaposlenike. Kad je riječ o održivosti poslovanja, primjenom umjetne inteligencije u industriji, usmjeravamo se prema održivoj budućnosti poslovanja koja štedi resurse, omogućuje višu učinkovitost i pozitivno doprinosi klimatskim promjenama. Bolja je učinkovitost materijala, učinkovitije je korištenje energije, duži je životni vijek strojeva, manje je škarta i otpada u proizvodnji.
Primjena AI u osnaživanju zaposlenika pak pomaže u procesu bržeg donošenja odluka i boljem podešavanju postavki strojeva, što osigurava bolje predviđanje, smanjuje opetovane radnje i jača interakciju s AI. Umjetna inteligencija nudi više razine suradnje, točnija i preciznija predviđanja, automatizaciju zadataka, bolje povratne informacije.
Antoljak je predstavio i neke rezultate istraživanja upotrebe AI u industriji. Rezultati su izvanredni, naveo je, uključujući rast produktivnosti od 50 posto, poboljšanje razine usluge za 99 posto smanjenje nedostataka i za 30 posto smanjenje potrošnje energije. Osim toga, podaci govore da je smanjena roba na zalihama za 10 – 20 posto, za 20 – 30 posto poboljšana je pravovremena isporuka roba.
- Vrijednost umjetne inteligencije u proizvodnim industrijama procjenjuje se na 3,9 milijardi dolarau 2023. godini, a očekuje se kako će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 41,5 posto do 2032. godine. Umjetna inteligencija neće zamijeniti ljude, već će ljudi koji koriste i razumiju AI zamijeniti ljude koji ju ne koriste i ne razumiju - rekao je Antoljak.