Kako još uskladiti rast turizma s očuvanjem okoliša i lokalnih zajednica, kako izgleda održivi turizam u praksi te koje su strategije za održivu budućnost hrvatskog turizma doznajte na konferenciji ‘Regionalni razvojni forum: Održivi turizam‘ Hrvatske zajednice županija koja će se održati 14. ožujka u Hotelu Sheraton u Zagrebu
Tisuće prosvjednika prošlog su ljeta izašle na ulice Barcelone u znak otpora masovnom turizmu u Španjolskoj, a slični su se prosvjedi održali i na Kanarskim otocima te na Mallorci i to zbog utjecaja turista na životne troškove i kvalitetu života lokalnog stanovništva. Okupilo se u Barceloni gotovo tri tisuće prosvjednika, koji su, među ostalim, turiste špricali vodom da bi ih otjerali. Iako mnogima ne bi možda ni smetalo ako te netko pošprica vodom na plaži, domaćini su svoje goste prskali u restoranima, hotelima i na ulicama, a nosili su i transparentne s jasnom porukom: ‘Turisti idite doma!‘
Nisu prosvjedovali samo Katalonci, Japanci su, u znak otpora, prošle godine postavili ogromnu barijeru koja blokira pogled na planinu Fuji, koja je neizostavno mjesto fotografiranja svih turista zbog raskošnih stabala trešnje koja se protežu u njezinu podnožju, a pogled su blokirali zbog turista koji ostavljaju smeće, zagađuju okoliš i ignoriraju propise. Pa dok jedni prosvjeduju, drugi su odlučili masovnost turista regulirati. Venecija je, recimo, od prošle godine uvela naknadu za ulazak u grad tijekom najposjećenijih razdoblja. Shema se ne odnosi na goste koji ‘ostvaruju noćenja u gradu‘, tj. plaćaju smještaj, na lokalno stanovništvo ili na osobe koje u Veneciju putuju svakodnevno zbog posla.
I dok gledamo kako u drugim državama ‘lokalci‘ tjeraju turiste kući u Hrvatskoj takav scenarij nije izgledan. Zašto? Jer se krećemo u smjeru održivog turizma. Uz to, prema ravnatelju Instituta za turizam Damiru Krešiću, koji će biti jedan od panelista na Forumu o održivom turizmu, ovaj se scenarij kod nas neće uskoro dogoditi iz jednostavnog razloga: većinu naših destinacija karakterizira visoka sezonalnost.
- To znači da se većina naše turističke aktivnosti događa od 1. lipnja do 1. listopada tako da naše lokalno stanovništvo koje bi trebalo prosvjedovati ipak ima nekoliko mjeseci da se oporavi od pritiska turističke potražnje i oni na neki način jedva čekaju da turisti počnu dolaziti. Zbog toga što kod nas turizam nije cjelogodišnji i što lokalno stanovništvo ima dovoljno vremena da se oporavi, sumnjam da će se u Hrvatskoj dogoditi sličan scenarij i da će ‘lokalci‘ organizirano prosvjedovati protiv turizma. Naravno da uvijek može doći do situacije da bude nekih izoliranih slučajeva, ali sumnjam da ćemo imati scenarije kakve smo viđali recimo u Barceloni ili u Veneciji ili Amsterdamu – govori nam Krešić.
Više ne trčimo za masovnošću
Lokalno stanovništvo gradova u kojima je došlo do prosvjeda na ulice su izašli kako bi očuvali kvalitetu svog života, a Krešić nam tvrdi da je to moguće isključivo kroz kvalitetno turističko planiranje jer se samo tako može uskladiti naizgled suprotstavljeni interesi turističkog razvoja i održivosti tog razvoja.
- Dakle potrebno je kvalitetno i na vrijeme planirati te se pridržavati planova. Što u Hrvatskoj do sada nije uvijek bio slučaj. Imamo dosta planskih dokumenata, međutim vrlo često se događalo da se po tim planskim dokumentima nije radilo, odnosno po njima se radilo samo djelomično – objašnjava Krešić.
Ipak, posljednjih nekoliko godina sve se više govori o održivosti i planiranju jer Hrvatska više nije, kao destinacija, u razvojnoj fazi turizma već lagano dostižemo zrelost, a u nekim slučajevima i zasićenje pa više ne trčimo za masovnošću nego se fokus prebacuje na kvalitetu i na to da se opravda rast cijena koji se dogodio u posljednjih nekoliko godina, objašnjava Krešić.
- Naravno, kontinentalna i primorska Hrvatska su u jako različitim situacijama. U kontinentalnoj Hrvatskoj u većini destinacija još uvijek najbolji razvojni scenarij je ‘što više to bolje‘. Međutim za većinu primorskih destinacija bih rekao da to više nije dugoročno održiva strategija nego moraju raditi na kvaliteti, a kad kažem na kvaliteti onda mislim na promjeni strukture smještajnih kapaciteta. Trebali bi velik broj postelja iz nekakvog obiteljskog smještaja srednje kvalitete pretvoriti u male obiteljske kvalitete više ili visoke dodane vrijednosti. Isto tako bi trebali raditi na povećanju i podizanju kvalitete ugostiteljske ponude – dodaje Krešić naglašavajući da se treba raditi na smanjenju sezonalnosti.
- Na neki način bi trebali probati ‘deturistificirati‘ vrhunac turističke sezone, a podizati turizam u vansezonskim razdobljima, dakle u pred- i post-sezoni što je poprilično zahtjevan zadatak, ali primjetno je da su se ljudi koji se bave turističkom politikom uhvatili s tim ukoštac pa mislim da će i uspjeti – zaključuje Krešić.
Kako još uskladiti rast turizma s očuvanjem okoliša i lokalnih zajednica, kako izgleda održivi turizam u praksi te koje su strategije za održivu budućnost hrvatskog turizma doznajte na konferenciji ‘Regionalni razvojni forum: Održivi turizam‘ Hrvatske zajednice županija koja će se održati 14. ožujka u Hotelu Sheraton u Zagrebu. Partneri konferencije su Konrad Adenauer Stiftung i poslovni tjednik Lider.
Broj mjesta na konferenciji je ograničen te osigurajte svoje prethodnom prijavom.