Iako se naizgled čini da se globalna ekonomska situacija stabilizira, da inflacija jenjava, poslovni svijet još uvijek osjeća ‘repove‘ donedavnog vrhunca krize u svom poslovanju, a rat u Ukrajini i dalje traje. Nažalost, ne znamo kad će završiti, pa osim ljudskih žrtava još uvijek stvara neizvjesnost na svjetskom tržištu.
U takvom okruženju u punom smo jeku s pripremama najveće Liderove konferencije Dan velikih planova koja se održava 15. godinu za redom, a ove će se godine održati 27. rujna u zagrebačkom hotelu Westin.
I ove godine na pozornici očekujemo predvodnike raznih industrija u Hrvatskoj, predstavnike javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što poduzetničku scenu i hrvatsko gospodarstvo u cjelini čeka u 2024. godini, kako se svi dionici gospodarstva suočavaju s postojećim i pripremaju na nadolazeće izazove te kakve su njihove prognoze i predviđanja za iduću godinu.
Jedna od njih je i predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay koja je na čelo kompanije došla 1. srpnja ove godine, a možda je dobro i naglasiti da je riječ o prvoj ženi koja je preuzela tu uvijek izazovnu poziciju. Osim kretanja cijena nafte, što zanima ne samo poduzetnike, nego i sve one koji imaju svoje limene ljubimce, Ortutay će na Liderovoj konferenciji govoriti i o planovima te izazovima s kojima se suočava naftni sektor.
Koji su po Vama ključni izazovi naftnog sektora u narednom razdoblju i kako se INA priprema za njih?
- Globalno tržište nafte uglavnom je određeno potražnjom. Konkretno, pogoršanje gospodarskih izgleda nakon pandemije Covida-19, ponovno otvaranje Kine i energetska kriza koja je pogodila EU zadržali su cijene iznenađujuće umjerenima, unatoč dosad neviđenim rezovima proizvodnje i izvoza zemalja izvoznica nafte i saveznika (OPEC+). U takvom okruženju trenutna ravnoteža ponude i potražnje ostaje vrlo krhka. Ipak, cijene Brenta kretale su se u uskom rasponu od 80 do 90 američkih dolara po barelu, što je unutar petogodišnjeg raspona cijena, iako vrlo blizu prijašnjih sezonskih rekorda. Kada su cijene u pitanju, trenutno vidimo veći rizik od njihovog rasta nego pada. Također, čak i uz malo veću gospodarsku aktivnost od očekivane, tržište nafte u Europi bi kratkoročno lako moglo postati nedovoljno opskrbljeno.
Za razliku od europskih rafinerija bez izlaza na more koje su se našle u vrlo teškom položaju zbog diversifikacije od ruske opskrbe, Inin pristup nafti s mora značajno smanjuje njenu ranjivost. Što se tiče domaće ponude, važno je znati da je hrvatska potražnja za gorivom izrazito sezonska zbog jake turističke sezone, ali sama potražnja kao takva inače je prigušena. Unatoč padu realnih prihoda zbog visoke inflacije, želja za putovanjima nakon pandemije, državna regulacija cijena i oporavak zračnog prometa zadržali su potražnju za gorivom u prijevozu na rekordno visokoj razini, ali s neizvjesnom perspektivom.
INA kao kompanija mora spremno prihvatiti cijene na globalnom tržištu nafte i na iste ne može utjecati, stoga su maksimiziranje domaće proizvodnje, osiguranje neprekinute opskrbe i premošćivanje rizika (hedging) tržišnih pozicija stupovi naše tržišne strategije.
Očekujete li stabilizaciju nabavnih cijena i lanaca opskrbe te utjecaj pada stope inflacije na Vaše poslovanje u sljedećoj godini?
- U budućnosti očekujemo kontinuiranu normalizaciju rasta cijena zajedno s ostalim zemljama eurozone. Zahvaljujući uvođenju eura i discipliniranoj fiskalnoj potrošnji u 2022. godini, hrvatska stopa inflacije do sada je nadmašila onu regije jugoistočne Europe, unatoč snažnoj turističkoj sezoni koja je potaknula inflaciju domaćih usluga.
Predvidljivost sigurnosti opskrbe neće se uskoro vratiti, ali ono što se može vidjeti na tržištu je da su financijski gubici zbog poremećaja u opskrbnom lancu već pali, više od 50 posto u prosjeku u 2022. u usporedbi s godinom ranije. Ograničenja rada i sirovina, kao i nepredviđeni prekidi ostaju prepreka lancu opskrbe. Očekujemo sličan razvoj događaja u Hrvatskoj i ostatku Europe. Opadajući, ali ne i nestajući poremećaji opskrbnog lanca usporit će gospodarski oporavak 2024. Nažalost, INA snosi posljedice navedenih događaja; bilježimo značajno povećanje troškova provedbe investicija zbog čega moramo biti pametni i ponovno ih procijeniti prije donošenja poslovnih odluka.
Očekujete li ove i sljedeće godine rast stope prihoda i o čemu će to najviše ovisiti?
- Iako cestovna goriva, posebice dizel (i plinsko ulje) postaju sve više ograničeni u Europi, rafinerijska marža ne može se u potpunosti ostvariti zbog državne regulacije cijena koja opterećuje profitabilnost. Troškovi proizvodnje mogli bi ostati visoki jer se troškovi energije, osobito cijene prirodnog plina i električne energije, još uvijek prilagođavaju novim tržišnim uvjetima ograničene ponude, uzrokovanim ratnim sukobom u Ukrajini. Također, ograničenja na tržištu rada tjeraju poslodavce da prihvate zahtjeve za realnim plaćama stvarajući pritisak na troškove. Stoga je perspektiva, kada je potražnja u pitanju, mnogo povoljnija nego 2022. godine, ali će godina kao takva biti daleko od izuzetne, ako gledamo u povijesnom kontekstu.
Koji su prioriteti Ine i koji će projekti obilježiti ovu i iduću godinu?
- Sigurna opskrba naših ključnih tržišta ostaje Inin glavni prioritet. Realizacija našeg velikog investicijskog ciklusa koji će osigurati održivu budućnost Ininog poslovanja – poput Projekta nadogradnje Rafinerije Rijeka, mudro odabranih ulaganja u Istraživanju i proizvodnji nafte i plina, daljnji razvoj naše maloprodajne mreže i ‘zelenih‘ transformacijskih projekata, među našim su glavnim poslovnim ciljevima.
Kao što vidimo, slijedi nam izazovno razdoblje unatoč prividnom smirivanju. Zato će biti zanimljivo čuti što o svemu tome ima za reći nova predsjednica Uprave Ine Ortutay na 15. Danu velikih planova koji se održava 27. rujna u kristalnoj dvorani hotela Westin Zagreb. Ne propustite priliku za druženje s najuspješnijim poduzetnicima, prijavite se na vrijeme za sudjelovanje. Više informacija možete pronaći na poveznici.