Kad razmišljamo o pogreškama bolje je pjevati nego plakati, mišljenje je Darije Mateljak, direktorice Hauska&Partner za Hrvatsku, koja je govorila o preobrazbi od pogreške do promjene. Nadahnuće za predavanje crpila je iz stihova pjesama, među kojima je i ‘zamisli život u ritmu muzike za ples’.
- Mi koji smo na položajima smatramo da nitko neće dobro napraviti posao kao mi, i tu griješimo jer se na taj način odvajamo od organizacije. Svaki član tima treba razgovarati o tome kao vidi svoju ulogu u tome timu – kazala je Mateljak te istaknula da se dosta bavi upravljanjem rizicima, te da je gotovo četvrtina globalnih kriza nastala na pogreškama visokog menadžmenta.
Mateljak tvrdi da su komunikacija i iskrenost dvije stvari koje su danas presudne za vođenje organizacije. Ali živimo pod pritiskom brzine pa organizacije ne vole spore ljude, a sve se mjeri brojevima što je pogreška.
Zoran Sušanj: Kriteriji uspjeha su u stalnom suparništvu jedan s drugim
Prezentaciju o utjecaju pogrešaka na organizacijsku uspješnost održao je dr. sc. Zoran Sušanj s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Zašto griješimo, pitao je Sušanj, i što pogreška znači u ogranizaciji. Znači li to da nismo uspjeli i što je uspjeh organizacije?
Kriterije uspješnosti organizacije Sušanj je prisutnima pokazao na, kako je rekao, starom modelu koji pokazuje kriterije uspješnosti organizacije.
- Prema tom modelu čak je 17 kriterija koji su pokazali da se kriteriji uspjeha mogu prikazati. Taj model je bio osnova za kasnije modele. Organizacijska uspješnost može se gledati prema van ili prema unutra, prema tržištu ili unutar sebe – kazao je na početku Sušanj.
Cijela priča modela je ta da je potreban veliki balanas kako bi se postigla poslovna uspješnost. Ako se naglašavaju kriteriji uspjeha s jedne strane, s druge će zasigurno malo nedostajati. Zato je potreban balanas jer je dobra organizacija ona koja postiže uspjeh na različitim kriterijima uspješnosti.
- Kriteriji uspjeha su stalno u suparništvu jedni s drugim. Treba igrati i jednu i drugu ulogu, jer recimo HR je i administrativni ekspert ali i nositelj promjena u organiazciji, i bez tog balansa to ne može funkcionirati - zaključio je Sušanj.