Glavni je problem digitalna isključenost. Do izražaja dolaze socijalne i ekonomske nejednakosti zbog nemogućnosti pristupa komunikacijskim tehnologijama i znanju kako se njima koristiti
Gradsko vijeće španjolskog Gijóna odlučilo je razvijanjem javnih politika koje odgovaraju na stvarne potrebe građana razviti pametan grad. Prije gotovo dvadeset godina osmislilo su besplatnu građansku karticu (Gijón Citizen Card) koja omogućuje identifikaciju, pristup i plaćanje svih javnih servisa i korištenje lokalnih usluga, ali i posebne cijene usluga za građane slabijega financijskog statusa.
O uspješnosti tog i ostalih projekta u jednom od najpametnijih gradova Španjolske razgovarali smo s Laurom González Méndez, komunikacijskom stručnjakinjom zaduženom za razvojne projekte Gijóna, koja će 17. ožujka sudjelovati na Liderovoj konferenciji 'Smart Cities'.
Kako izgleda pametan život u Gijónu?
– Razvoj grada vrti se oko građanske kartice. Ona je postala ključan alat kvalitetnog i pametnog življenja u Gijónu. Građani, poslovni ljudi i turisti mogu se jednostavno koristiti lokalnim uslugama bez birokracije i uz uštedu vremena. Karticom potičemo društvenu inkluziju, održivost, pametan rast i održivu mobilnost. Do danas je izdana 356.131 kartica, što premašuje populaciju Gijóna, koja je 2019. iznosila 271.843 stanovnika.
Osim građanske kartice, koji pametni projekti tek trebaju zaživjeti?
– Gijón ulaže u intenzivnu uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije u internom upravljanju, javnim uslugama i razvoju pametnoga grada kako bi se poboljšala kvaliteta života građana. Trenutačni strateški plan 2016. – 2026. obuhvaća 22 projekta koja je izabrao red.es, tijelo unutar Ministarstva za gospodarstvo i digitalnu transformaciju koje podupire tehnološke projekte. Oni su grupirani u pet inicijativa: pametno upravljanje i digitalizacija gradske administracije; pametne javne usluge, koje obuhvaćaju uporabu IoT tehnologije, M2M platformi, pametnu rasvjetu, upravljanje kvalitetom zraka, sustavom javnog prijevoza i pametnim zgradama; pametan rast pomoću projekata Centra za društvene inovacije, otvorenih podataka, pametnih građana i građana kao senzora; pametan turizam i komunikaciju. Glavni cilj plana je stvoriti novi urbani, društveni, ekonomski i energetski model intenzivnom uporabom tehnologije.
Spomenuli ste turizam, kako je pametna transformacija utjecala na njega?
– Stvoren je novi turistički model u kojem su središnji element ljudi. U ponudi i potražnji upotrebljava se umjetna inteligencija koja povezuje ljude, njihove interese, proizvode, informacije, kompanije, javne usluge i Gradsko vijeće u jedinstven kontekst. Skrojen prema ukusu svakog pojedinca, novi model turizma omogućuje otkrivanje grada na personaliziran način, uz izravne kanale komunikacije i odgovarajuće turističke ponude u stvarnom vremenu, stvarajući nove poslovne prilike.
Jesu li promjene utjecale na gospodarsku sliku Gijóna?
– Građanska kartica identificira korisnike i sadržava detalje o njihovu socioekonomskom stanju. To nam omogućuje da prilagodimo cijene različitih usluga i pridonesemo redukciji siromaštva.
Je li život u Gijónu skuplji otkako je 'pametan'?
– Jedna od prednosti građanske kartice je što identificiramo građane pri korištenju različitih usluga i možemo primijeniti različite cijene za različite usluge sukladno raznim kriterijima. Na primjer, ljudi s manjim prihodima rjeđe se koriste javnim prijevozom ili sportskim objektima, a u nekim se slučajevima njima mogu koristiti besplatno. To je moćan alat za provođenje različitih politika. U ovom trenutku jedan od političkih prioriteta je povećati broj korisnika javnog prijevoza i smanjiti promet u gradu, pa se tako korisnici građanske kartice mogu besplatno koristiti biciklom, a djeca mlađa od 17 godina mogu se besplatno voziti gradskim autobusima. Baza podataka o korisnicima građanske kartice omogućuje identifikaciju korisnika i personalizaciju cijena.
Koji su najveći izazovi koje ste iskusili mijenjajući stvari?
– Uočili smo nekoliko izazova vezanih uz različita područja. Tu su problemi tehnološke zastarjelosti nekih gradskih sustava, a uvođenje novih tehnologija podrazumijeva veću ovisnost o tehnološkim tvrtkama i manju kontrolu gradskih službenika. Tu su i izazovi pravne prirode. Građanske kartice mogu zahtijevati posebno zakonodavno rješenje u vezi s privatnosti i zaštitom podataka. GDPR se mora poštovati, korisnici moraju imati mogućnost pristupiti, ispraviti, obrisati, zabraniti, prenijeti i odbiti korištenje svojih podataka koje treba zaštititi i od zloporabe. Posebno je teško steći povjerenje građana. Tu su i izazovi održivosti te suradnje s drugim gradovima. Dugoročno, građanske kartice su održive samo ako se omogući neka razina interoperabilnosti s drugim gradovima. To je uistinu jedan od najvećih izazova unutar jedinstvenog tržišta – kako proširiti prednosti građanske kartice na druge gradove, lokalne i međunarodne.
Koliki je ukupan trošak transformacije i kako ste je financirali?
– Što se tiče građanske kartice, tijekom 18 godina uloženo je 1,5 milijuna eura vlastitih sredstava. Na godinu je za 272 tisuće građana Gijóna potrebno 80 do 90 tisuća eura, što se podmiruje iz gradskog proračuna teškog 250 milijuna eura. Za nove pametne projekte koje sam spomenula primili smo sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ukupan trošak projekata bit će oko 7,3 milijuna eura, a EU će sufinancirati 60 posto tog iznosa.
Jeste li primijetili negativne strane u konceptu pametnoga grada?
– Glavni problem koji se javlja je digitalna isključenost. Do izražaja dolaze socijalne i ekonomske nejednakosti zbog nemogućnosti pristupa komunikacijskim tehnologijama i znanju kako se njima koristiti. Svjesni smo tog rizika i trudimo ga se riješiti različitim mjerama. Gijón ima nekoliko prostora s računalima za građane koji su uz građansku karticu besplatni. Organiziramo i besplatne radionice računalnog opismenjivanja, kada uvodimo inovacije, provodimo i posebne kampanje osnaživanja timova u uredima kako bismo što više pomogli građanima. Iako se većina postupaka može provesti online, još uvijek imamo sedam gradskih ureda s dugim radnim vremenom po cijelom gradu kako bi svaki građanin licem u lice mogao obaviti što treba.
Je li Gijón postao bolje mjesto za život?
– Gijón je među pet najboljih gradova u Španjolskoj za kvalitetan život. Tome pridonose i veličina, krajolik, sigurnost i kulturna ponuda. Građani zaista cijene široku mogućnost korištenja javnih usluga i naš trud da im se olakša pristup novim tehnologijama. Kao što možete zaključiti, svaki građanin ima i upotrebljava građansku karticu, što je veliko postignuće.