- Izvoz je temeljna i elitna gospodarska disciplina u svakoj zemlji pa tako treba biti i u Hrvatskoj. Izvoz se pokazao kao ključna stvaka u održavanju stabilnosti gospodarstva u pandemiji i to u trenutku kada je turizam potonuo - rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera na 8. Liderovoj konferenciji o izvozu 'Pametni znaju čemu služi izvoz'.
- Industrija bez izvoza teško može funkcionirati i izvoz mora biti centar ekonomske strategije Hrvatske, a 20 posto rasta izvoza pokazuje da se može, dodao je Šajatović i zaključio da će iskustva izvoznika iz pandemije dobro doći i u 'mirnodopskom razdoblju'.
Nataša Mikuš Žigman, izaslanica predsjednika Vlade RH i državna tajnica rekla je da je statistika po pitanju izvoza jako dobra.
- Robni izvoz bilježi rast i u ovim okolnostima u kojima trenutno živimo i on kao takav predstavlja ključni faktor gospodarskog oporavka. U zadnjih pet godina izvoz je rastao za 30 posto, a udio u BDP-u od izvoza je veći za 5 posto – rekla je uvodno Žigman.
Iako je COVID-19 zahvatio globalno gospodarstvo i ostavio negativne posljedice po cijelom svijetu, pad izvoza u 2020. godini je bio relativno mali, što pokazuje da su RH izvoznici otporni i u pandemijskim okolnostima.
- U prva četiri mjeseca ove godine na inozemna tržišta je izvezeno robe u vrijednosti od 5,5 milijardi kuna što je za 600 milijuna više nego rekordne 2019. godine. Te brojke stvara 15 posto svih aktivnih kompanija u Hrvatskoj i one generiraju 51 posto zaposlenih kao i 64 posto svih prihoda – dodala je Žigman.
Izvoz je ključan faktor za oporavak ali i za dugoročan rast i jačanje konkurentnosti na inozemnim tržištima.
Što se tiče države i izvoznika, Žigman kaže da država može učiniti dvije stvari. Prva je smanjiti troškove poslovanja da ono bude jednostavnije i jeftinije i druga da se kroz izvore sredstava i fondove osigura svježi kapital za investicije.
- U pripremi je operativni program za razdoblje 2021.-2027. godine i u okviru tog programa planiramo nastavak mjera i nastavak podupiranja mikro, malih i srednjih poduzeća kako bi i oni mogli sudjelovati na inozemnim tržištima - dodala je Žigmran.
Osvrnula se u svom predavanju i na posjet Ursule van der Leyen koja je Nacionalni plan oporavka ocjenila izvrsnom ocjenom te je rekla da je Nacionalni plan za oporavka ključan instrument za provedbu reformi i transformaciju gospodastva prema zelenom gospodarstvu i digitalnoj transformaciji.
- Za to nam je na raspolaganju 6,3 milijarde eura koje su namjenjne za gospodarstvo u širem smislu, a tu su i izravne bespovratne potpore gdje govorimo o 15 posto ukupnog iznosa koji je namjenjen za gospodarstvo – rekla je Žigman.
U bespovratna sredstva ubrajamo i 2 milijarde kuna za male i srednje tvrtke do 3000 zaposlenih kojima će ta sredstva biti odobrena za implementaciju novih i zelenih tehnologija kao i za digitalizaciju. Također, tu je i 2,3 milijarde kuna koji će ići kroz kredite i jamstvene fondove i fondove rizičnog kapitala, kao i milijardu kuna za komercijalizaciju novih inovativnih usluga i za procese digitalne transformacije kroz sistem vaučera koji bi trebao biti brz u smislu dolaska do poduzetnika.
- Također, želimo i poticati i podupirati poduzetnike početnike – rekla je Žigman i dodala da očekuju ostvarenje tih programa u prvom kvartalu iduće godine.
U okviru plana sredstva nisu usmjerena samo prema mirko, malim i srednjim poduezećima već obuhvaća i srednje kapitalizirana poduzeća do tri tiusće zaposlenih kojih je i najviše u RH.
- Zbog svih tih sredstava očekujemo dodatnih 1,4 posto rasta BDP-a u 2020. i 2023. godini, a zatim očekujemo rast od 0,9 u godinama koje slijede – napomenula je Žigman i dodala da agencije poput S&P-a procjenjuju da će do 2026. godine Hrvatska biti s najvećom stopom rasta na razini EU.
Na Ministarstvu je da osigura pravni okvir u kojemu će se lakše poslovati. Do sada je Ministarstvo provelo pet krugova porezne reforme, a kumulativni fiskalni učinak tih reformi iznosi 2,3 milijarde kuna.
- Do kraja godine želimo dostići milijardu kuna u neporeznim davanjima, a želimo i dodatno umanjiti opterećenja za 2 milijarde kuna te milijardu kuna od neporeznih davanja – rekla je Žigman.
Sve te mjere su vezane i za proces priprema za uvođenje eura koji će, kao zajednička valuta, potaknuti izvoz i konkurentnost jer će se ukloniti neizvjesnost oko tečajnih kretanja, smatra Žigmran.