Iako ne postoji jedinstvena definicija koncepta pametnoga grada, iz objašnjenja proizlazi da je to grad koji uspije povezati sve svoje podsustave poput transporta, sigurnosti, obrazovanja, uprave, informiranosti i javnog odlučivanja tako da osigura uravnotežen razvoj uz minimiziranje entropije ukupnoga sustava grada.
Drugim riječima, kao što kaže Damir Juričić, zamjenik ravnatelja Agencije za investicije i konkurentnost, uoči Liderove konferencije ‘Smart Cities 2015.’ koja će se održati 15. svibnja u KD-u Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, takav koncept grada i življenja nije moguće provesti bez sinergije javnog i privatnog sektora.
- Kad je riječ o provedbi koncepta pametnoga grada, Hrvatska je na samom početku. Stanje je možda najbolje ilustrirati primjerom ulaganja u javnu rasvjetu: danas će se mnogo gradova opredijeliti za obuhvat investicije koji podrazumijeva isključivo zamjenu svjetiljki. Ostale su mogućnosti sekundarne. Kad se takvo stajalište promijeni, to će značiti da se prihvatio i koncept pametnoga grada – kaže Juričić.
Ističe da su na snagu stupile izmjene i dopune propisa s područja JPP-a kojima je omogućena primjena tog modela na sve javne usluge bez iznimke.
- Hrvatska ima jedan od najboljih zakonskih okvira za primjenu modela JPP-a u Europi. Okvir je postavljen, uspostavljen je sustav nadzora nad projektima koji se isporučuju prema modelu JPP-a, evidencija ugovora o JPP-u provodi se u sklopu Registra ugovora o JPP-u te je ugrađena obveza utvrđivanja vrijednosti za novac poreznih obveznika kao najvažniji kriterij u EU kad se odlučuje o projektu ili modelu isporuke javnih ulaganja. Sada su na redu javni naručitelji – zaključio je Juričić.