[gallery columns="5" ids="220991,220992,220993,220994,220995,220996,220997,220998,220999,221000,221001"]
Udio NPL-ova u Hrvatskoj iznosi 16 posto, što je vrlo visoko. Razlog je kriza koja je trajala 6 godina i koja je itekako ostavila traga na poslovanju financijskih institucija u pogledu vraćanja teško i djelomično naplativih kredita.
Na to je upozorio Velimir Šonje iz Arhivanalitike na panelu o bankarstvu Trendovi u bankarskom sektoru: stabilnost, regulacija, krediti na 4. Susretu guvernera koji se održava u Rovinju. No, da nije sve tako crno, rekao je Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka (HUB), istaknuvši kako udruženja banaka mogu itekako pomoći u koordinaciji NPL-ova (loših kredita) ako zajedno i sistemski djeluju.
- Naš je pristup proaktivan, a to u srednjoročnom razdoblju ima bolje izglede, smatra Adrović.
Zdenko Matak, predsjednik Erste&Steiermärkische Bank na panelu je ustvrdio kako je ta banka prošle godine započela s prodajom NPL-ova i da zasad imaju samo dobra iskustva.
- Prodali smo uglavnom corporate porfelje, a nešto i retaila. No, to je jedino rješenje kako izaći iz začaranog kruga NPL-ova i početi se baviti zdravim klijentima i konačno investicijama, napomenuo je Matak ističući kako se konačno ipak vidi svjetlo na kraju tunela jer je očita i lagano pojačana potražnja kreditnih linija za gospodarstvo.
Domagoj Karadjole, član Uprave Hrvatske poštanske banke smatra da pojačan udio kredita u kunama neće utjecati na NPL-ove, na njihov su rast utjecali drugi makroekonomski elementi, dok su krediti u francima potpuno druga priča.
- Bolje da se klijenti zadužuju u valuti u kojoj imaju primanja, smanjuje se rizik za sve dionike u sustavu, kazao je Karadjole.
Što se tiče kreditne politike, banke su još restriktivne, dodao je. Kreditnog rasta još nema dovoljno.
Gvido Jemenšek, predsjednik Uprave Raiffeisen Banka Slovenija, rekao je da je Slovenija do krize smatrana zemljom niskog rizika. No, s dolaskom recesije i NPL-ovi su porasli, a zbog niskih marži banaka gubici se nisu mogli pokrivati. Gotovo sve banke su imale probleme, strategije bavljenja NPL-ovima razlikovale su se od banke do banke i nije bilo jednostavno složiti se oko suradnje svih institucija kako se zajednički pozabaviti tim problemom. Prodaja NPL-ova je bila također izazovna, prodavali su se cijeli portfelji i pojedini slučajevi, a sve ostalo se rješavalo i rješava sudskim putem.
Marinos Vathis, predsjednik Uprave Vojvođanske banke, ispričao je kako je Srbija NPL-ove rješavala pod pritiskom MMF-a. U Srbiji su NPL-ovi u agregatnom obračunu iznad 30 posto, što je znak i dokaz da tržište ima ozbiljnih problema. Postignut je sporazum sa svim dionicima nakon stres testa prošlog ljeta koji je pokazao da su rezultati bolji od očekivanja. Niti jedna banka, istaknuo je Vathis, nije morala ubaciti svježi kapital da bi ispunila zahtjeve za regulatorne okvire i to samo zato što su financijske institucije u toj zemlji jako kapitalizirane, čak sa oko 18 posto, daleko više od potrebnih 12 posto.
- Provedene su i određene reforme, ali nedovoljno, no krećemo se pravim putem, pomoći će prodaja NPL-ova nebankarskim institucijama, kazao je Vathis te dodao kako u Srbiji traje „dinarizacija“ banaka, što će svakako utjecati na neke nove trendove na tom tržištu.