- Za razliku od europskih zemalja koje su putem svojih trgovačkih lanaca radile kampanje za svoje proizvode prilikom ulaska Hrvatske u EU, Hrvatska nije iskoristila priliku i pozdravila Europu. Zbog čega, primjerice Spar nije uzeo 10 hrvatskih proizvoda i u Austriji napravio kampanju kao pozdrav ulaska Hrvatske u EU - izjavila je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora i predsjednica Udruženja trgovine pri HGK na stručnom skupu Magros u organizaciji portala Suvremena trgovina, na kojem se u sjedištu Kraša danas raspravljalo o sudbini hrvatske trgovine i prehrambene industrije nakon ulaska u EU.
Puljić je spomenula Spar jer je na Magrosu sudjelovao i generalni direktor tvrtke Helmut Fenzl, kao i pomoćnici ministara gospodarstva i poljoprivrede, financijskog, prehrambenog i domaćeg i stranog trgovačkog sektora. Puljić je naglasila kako su nakon ukidanja granica strani trgovački lanci koji kupuju globalno počeli agresivnije uvoziti svoje robne marke u Hrvatsku te pojačali kampanje svojih brendova.
- Začudili bi se koliko je stranih proizvođača posjetilo Agrokor radi plasmana svojih proizvoda na police Konzuma. Oni legitimno očekuju da se njihovi proizvodi za koje hrvatski potrošači nikad nisu čuli uvrste u asortiman. Bez obzira koliko nam izvoz bio bitan, ako ne zaštitimo udjel na domaćem tržištu, nećemo ostvariti razvoj - izjavila je Puljić, osvrčući se na nužnost većeg povezivanja proizvođača i trgovaca koji dijele istu sudbinu.
Ključni element razvoja i konkurentnosti su, po njezinom mišljenju, diferencijacija proizvoda, inovativni proizvodi i ulaganje u tehnologiju.
Naime, problem hrvatskog proizvoda je što je izvozno nekonkurentan. Boris Cota, savjetnik predsjednika za gospodarastvo, u svojem je izlaganju istaknuo da se Hrvatska po složenosti izvoznih proizvoda nalazi na 37 mjestu u Europi, u rangu BiH, Rumunjske i Bugarske. - Hrvatski proizvodi imaju uglavnom nisku dodanu vrijednost i ne mogu se uspoređivati s njemačkima, u koje je uloženo puno više znanja i tehnologije. Problem slabe konkurentnosti perifernih zemalja poput Hrvatske leži u tipovima proizvoda za izvoz, a ne cijeni rada i produktivnosti. Osim toga, sve prehrambene proizvode koje proizvodi Hrvatska, proizvode i druge zemlje - istaknuo je Cota.
Naglasio je da se razvoj gospodarstva mora temeljiti na izvoznoj potražnji, ali da još uvijek nema odgovoa na pitanje kako izvoz potaknuti. Prema preporukama MMF-a valjalo bi smanjiti plaće u sektoru koji ionako ima ispod prosječne plaće i kreirati politiku koja će poboljšati poslovnu klimu i omogućiti fleksibilnije tržište rada. Cota je vrlo skeptičan prema tome da smanjenje plaća može potaknuti izvoz.
- Za rast izvoza u ovom trenutku nema recepta. Nema jednoznačnog i brzog rješenja - zaključio je Cota.
Hrvatska trgovina zabilježila je nakon dugo vremena blagi rast, dok je proizvodnja hrane i pića u prva četiri mjeseca zabilježila pad i to od jedan i pol posto. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a zaključio je kako je u novoj konstalaciji odnosa, nakon promjene formata trgovina i jačanja privatnih marki, prehrambena i trgovačka industrija ne mogu više generirati rast na domaćoj potrošnji, već na izvozu te da hrvatskoj gospodarskoj politici predstoji ozbiljan zadatak, kako prisiliti strane trgovačke lance da hrvatske proizvode uvrste na svoje police.