[gallery columns="5" ids="226788,226789,226790,226791,226792,226793,226794,226795,226796"]
U nastavku foruma "Građani u fokusu" naglasak je stavljen na važnost fiskalne konsolidacije, razvoja, transparentosti, dijaloga te uključivanja svih dionika u donošenje politika na lokalnim razinama.
Tako je na forumu profesor na Fakultetu političkih znanosti Zdravko Petak govorio je o problemu kapaciteta (policy capacity) regionalne razine vlasti u Hrvatskoj te o tome kakva generalno može biti uloga regionalnih vlasti u koordinaciji politika i pružanju specifičnih javnih usluga. Govoreći o oblicima decentralizacije, istaknuo je devoluciju (demokratska decentralizacija), što predstavlja partnerstvo horizontalnih i verikalnih aktera javnih politika (od obrtničkih komora, vladinih organizacija, sindikata, itd.).
- Politiku na lokalnoj razini ne rade samo oni koji su pobjedili na izborima, nego i oni koji su zainteresirani da se pružaju što kvalitetnijije i jefitnije usluge. Volio bih da je Hrvatska krenula u tom smjeru i da se ide prema nekoj formi devolucije, odnosno vrlo snažnog uključivanja aktera na lokalnoj razini. Pri tome su ključni kriteriji za oblikovanje politika na lokalnoj i regionalnoj razini fiskalni kapacitet, administrativni kapacitet te kapacitet stvaranja politika za zajednicu – naglasio je Petak.
Što se tiče razina sudjelovanja u oblikovanju politika u EU izdvojio je partnerstvo kao najbolji alat, odnosno tu je najdublja razina sudjelovanja aktera u oblikovanju politika jer se temeljni na preuzimanju odgovornosti za odluke. Partnerstvo daje i široku razinu transparentnosti.
- Hrvatska spada u grupu izrazito decentraliziranih zemalja. Trebamo razmišljati kako da Hrvatska pređe u grupu zemalja decentraliziranih, s vrlo jasnim stavom kakva je uloga regionalne vlasti. Čini mi se da format decentralizacije treba biti usporediv s načinom kako smo ulazili u EU i da se pored ljudi koji obnašaju vlast uključe svi dionici; od poslovne zajednice, akademske zajednice, itd. – smatra Petak.
Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta se nadovezala sa smjernicama za reformu fisklanih odnosa. U svojom je predavanju naglasila nužnost provedbe sveobuhvatne reforme fiskalnih odnosa koju bi trebalo pažljivo pripremiti i i provesti u Hrvatskoj. Kao neophodne sastavne elemente predložila je provedbu teritorijalnog preustroja s ciljem smanjenja broja jedinica lokalne samouprave, novu raspodjelu nadležnosti među razinama vlasti, reformu načina financiranja nižih razina vlasti, sustava fiskalnog izravnanja te izmjenu fiskalnih pravila za jedinice lokalne i regionalne samouprave.
- Reforma fiskalnih odnosa u Hrvatskoj je nužna, a razloga i izazova je puno. Tu su demografski trendovi, napredak informatičke tehnologije i pismenosti, širenje urbanih područja oko najvećih gradova koje zahtijeva promjenu granica, novi načini financiranja koji zahtijevaju veće administrativne i financijske kapacitete, tehnološki napredak koji povećava fiksne troškove u nekim sektorima te specijalizacija koja traži posebno obrazovane pojedince – nabrojala je neke od njih.
Ciljevi reforme fiskalnih odnosa su pružiti bolje usluge za građane, nastavila je, jasnija alokacija nadležnosti među razinama vlasti, jačanje administrativnih i financijskih kapaciteta za provedbu kapitalnih projekata, stvaranje fiskalnog okvira koji će omogućiti stabilne izvore prihoda za niže razine vlasti, uspostava fiskalnog izravnanja koje će smanjiti razlike u financijskim kapacitetima nižih razina vlasti te uspostava jasnih fiskalnih pravila.
Govoreći o teritorijalnoj fragmentaciji, Švaljek je rekla da Hrvatska ima stupanj teritorijalne fragmentacije koji je usporediv onome u zemljama EU, iako mi mislimo da je Hrvatska izrazito fragmentirana zemlje. Naime, usporedba sa zemljama EU pokazuje da se Hrvatska nalazi iznad prosjeka u pogledu stupnja fragmentiranosti, ali oko medijana. To je zato jer ima veliki broj zemlja s velikom fragmentacijom u EU i mali broj zemlja koje su provele reformu. Kod teritorijalne konsolidacije, upozorila je Švaljek, treba uzimati u obzir sve razloge za i protiv i pametno odvagnuti.
- Razloga za ima gotovo jednako kao i protiv. Osnovni razlog za jest da su veće jedinice ekonomski znažnije, mogu ponuditi više usluga i učinkovitije. S druge strane, konsolidacija iziskuje troškove – istakla je Švaljek, dodavši da zemlje od kojih treba učiti su Njemačka, Italija, Latvija, Danska, Irska. Došlo je do smanjena općina, pojasnila je, a u nekima i do potpunog ukidanja na središnjoj razini.
Nadovezala se i na financiranje, gdje isto postoji sva sila problema, te na netransparentne kriterije na osnovi kojih se dobivaju odobrenja središnje države za zaduživanje. Posebno je dominanta uloga poreza na dohadak koji služi kao izvor financiranja i istodobno služi državi kao instrument fiskalne politike koja se mijenja po volji. To stvara jednu nepovoljnu situaciju.
- Za uspjeh reforme je važna dobra priprema, političko vodstvo, briga o komunikaciji, povezivanje više elemenata reforme, partnerstvo s građanima i drugim dionicima te odabir pravog trenutka. Uspješnije su reforme koje se provode u fazi uzlaza ekonomije – zaključila je Švaljek.
Anamarija Musa, Povjerenica za informiranje, također je naglasila potrebu za transparentnošću, otvorenošću, dijalogom te orijentacijom na građane i gospodarstvo.
- Bez toga nema razvoja niti razvojnih politika, a samim time ni decentralizacije. Transparetnost i otvorenost su preduvjeti i predstavljaju prve faze u rješavanju bilo kakvih problema. Postoji nužnost maksimalne proaktivne objave informacija, javnosti rada i postupanja po zakonu kojim se uređuje pristup informacijama, poticanje uključivanja građana, civilnog i privatnog sektora u procese odlučivanja i mehanizme kontrole rada, fokus na pružanje usluga, e-javne usluge te informacije o projektima u svrhu poticanja gospodarskog i društvenog razvoja – zaključila je Musa.