[gallery columns="5" ids="226768,226769,226770,226771,226772,226773,226774,226775,226776,226777,226778"]
Do 150 tisuća eura se može dobiti bespovratnih sredstava, trajanje je maksimalno do dvije godine, a za razliku od drugih programa izvještavanje je izuzetno pojednostavljeno.
To su, ukratko, prednosti programa Europa za građane 2014-2020 koji je predstavio viši stručni savjetnik u vladinom Uredu za udruge Vlade Luka Margan. Program služi kao alat za primjenu inovativnih modela uključivanjem građana u proces donošenja odluka na lokalnoj razini i trenutačno u pogramu sudjeluju sve članice EU, ali i druge zemlje pristupnice i kandidatkinje. Hrvatska sudjeluje u ovom programu od 2008. i u prošlom financijskom razdoblju, u programu Europa za građane 2007-2013., iznos članarine je iznosio 467,5 milijuna eura, a povučeno je više sredstva nego što je uloženo - 2,6 milijardi eura.
U nastavku konferencije je održan okrugli stol ‘Lokalni korak za globalni iskorak‘ na kojem su sudjelovali predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušić, znanstvena savjetnica na Instituta za razvoj i međunarodne odnose Sanja Maleković, profesor Mirko Klarić sa splitskog Pravnog fakulteta, predsjednik hrvatske delegacije u Odboru regija EU i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Osječko-baranjske županije Vladimir Šišljagić, tajnik Osječko-baranjske županije Davor Brunčić te izvršni savjetnik u Vijeću europskih općina i regija Boris Tonhauser. Rasprava je počela situacijom s izbjeglicama koji su svojevrsno odraz koordinacije lokalne razine i državne. Šišljagić se požalio na potpuno krive procjene i nikakve informacije s državne razine.
- Lokalna je razina u svim svojim ovlastima funkcionirala besprijekorno, ali koordinacija je bila loša – rekao je Šišljagić.
Tolušić je istaknuo prije spomenute danske i poljske modele kao dobar način kako državna i lokalna razina trebaju surađivati.
- Sve možemo riješiti dogovorom i razgovorom, ali nevjerojatno je da premijer nema vremena posjetiti 20 župana u četiri godine. Nažalost, donese se puno loših stvari samo iz razloga nekomunikacije – rekao je Tolušić.
Da ni bogatijim županijama nije lako, otkrio je Dobroslavić:
- Danas se dobro prikazao problem manjka sredstava za decentralizaciju i potrebu više sredstva na nižim jedinicama samouprave. Jedino tako možemo graditi državu u kojoj će sva područja biti ravnomjerno razvijena – zaključio je Dobroslavić, požalivši se i na centralizaciju poslova oko fondova EU, kašnjenje natječaja te loše pripreme.
Na županijske razvojne agencije se osvrnula Maleković te rekla da nema razloga da budemo subjektivni jer danas imamo cijeli niz agencija sa sjajnim rezultatima. U nastavku rasprave, Klarić je podsjetio na francuski model ustrojstva lokalne samouprave koji se nekoliko puta pokušao poboljšati.
- Ovlasti općina i gradova svedene su na prostorno planiranje i komunalnu djelatnosti, a županije teško mogu kontrolirati niz razvojih proceca jer je čitav niz djelatnosti dirigiran od stane države. Tu je i veći problem nastao iz okolnosti jer se pokušao stvoriti novi model. Kompromisni model je ovo danas i upravo zbog toga se događa da imamo dualizam kod obavljanja poslova na lokalnoj razini – upozorio je Klarić.
Brunčić je podsjetio da je lokalna samouprava u Ustav ušla tek slučajno i građena je s figom u džepu. Ostala je bez nadležnosti, samostalnosti i financijskih sredstva.
- Polazna osnovica svake reforme je utvrđivanje stanja. Svaka vlada je imala program koji je govorio o decentralizaciji i teritorijalnom ustroju. Čak su i propisi bili doneseni, no vrlo malo od toga je odrađeno. Je li to pitanje neznanja ili političke volje ili hrabosti čak? Reforma se mora provesti. Moramo izgraditi menadžment projekta. Nismo mi bedastiji od nekih drugijh, imamo kvalitetnih ljudi – smatra Brunčić.
Trendove u decentralizaciji otkrio je Tonhauser, rekavši da je to trend diljem Europe.
- Mnoge su zemlje decentalizirale ovlasti samo da se riješe odgovornosti i tereta. Nažalost, te nadežnosti nisu uvijek popraćene financijskim sredstvima. S druge strane, neke vlade oduzimaju nadležnosti i lokalnim samoupravama. To nije dobar način. Decentralizacija osnažuje gradove i građane. Prava je decentralizacije kada govorimo o donošenju odluka na koje ljudi mogu utjecati – rekao je Tonhauser.
Tolušić je napomenuo kako ga smeta priča o teritorijalnoj podjeli.
- Izjednačite Slavoniju s Istrom po infrastrukturi i BDP-u i prekrojite kako hoćete. U tom su problemi. Tvornica šećera Viro ima sjedište u Zagrebu. U mojoj županiji zapošljava, a porez plaća u Zagrebu. Država ima određeni kolač i ne želi ga se odreći, ali ako ćemo stvari decentalizirati, onda će morati. Kad pričamo o Slavoniji, pet županija ima proračuna ima 800 milijuna kuna. Ako sutra ukinemo svih pet, imamo jednu regiju i šta smo napravili s time? Isti broj ljudi i isto 800 milijuna kuna. Ako će to biti 1,6 milijardi kuna, odmah potpisujem. Nije problem pet ili 25 županija, problem je način funkcioniranja – naglasio je Tolušić.
S njim se složio Šišljagić te istaknuo da su promjene nužne te da struka i znanost na to usmjeravaju, ali politika nema volje.
-Vi ne možete u jednom domu zdravlja zaposliti osobu, a da vam ministar neda suglasnot. Centralizija je dovela do velikih tenzija između pojedinih regija – otkrio je Šišljagić.
U Slavoniji je izuzetno teško stanje; dobivaju nove obeze, a gube prihode, na što je upozorio gradonačelnik Pakraca Davor Huška te doslovce uputio vapaj vladi da nešto napravi sa Slavonijom kako bi dosegla neki stupanj razvoja. Klarić se nadovezao te upozorio da se u Slavoniji posljednjih mjeseci događa ubrzan trend odlaska ljudi i da će se daljnjim iseljavanjem smaniiti porezni prihodi jer će se smanjiti i broj osoba koje to plaćaju.
Zaključno, Tolušić smatra da lokalna i regionalna samouprava imaju budućnost:
- Hrvatska zajednica županija želi kreirati javno mijenja i daje prijeloge. Decentralizacija je neminovna, no sumnjam da će iduća vlada tu decentralizaciju provesti. Ne vidim razloga, osim volje i nešto hrabrosti, da tu priču zajednički ne odradimo.