U nastavku konferencije ‘Predstečajne nagodbe: jučer, danas, sutra‘ održan je okrugli stol ‘Iskustva iz prakse‘ u kojem su govorili čelni ljudi kompanija koje su prošle kroz predstečajeve.
Svoja iskustva podijelili su Goran Brajdić iz Dalekovoda, Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, Jure Radić, šef Instituta IGH, Marko Bartulić iz Hvidre i Nikola Veović iz Đuro Đaković Alatnice.
Brajdić je rekao kako je u prvom dijelu predstečaja navažnija iskrenost, nakon čega ide velika borba sa Finom i Trgovačkim sudom u drugog stupnju. Vode se, kaže i velike borbe sa velikim zaposlenicima i dobavljačima, koji žele doznati što će dogoditi u predstečaju. –Treći dio priče je najlakši, ali najodgovorniji. Sada treba platiti ono što smo dogovorili i mogu vam reći da će već sljedeći tjedan naši dobavljaći dobiti 20 posto svojih potraživanja – obznanio je Brajdić. U budućnosti, najveća hrvatska građevinska kompanija nastaviti će proizvoditi dalekovode i trafostanice. Neće biti više ulaganja u čudne firme i nekretnine, idemo u infrastrukturu obećao je Brajdić.
Košćec, koji je u Varteks došao 2005. godine tvrdi da je firma tada bila u stanju u kakvom je ulazila u predstečaj. Pokušao je rasteretiti dio imovine prije predstečaja, no do zajedničkog rješenja sa bankama se nije dolazilo ni nakon godina pregovora. U međuvremenu firma je ipak uspjela ostvarivati operativnu dobit sve do dolaska svjetske financijske krize, sredinom 2009. godine kada su se također vodili pregovori s vjerovnicima.
Dug prema državi tada nije bio značajan, glavni vjerovnici bile su banke. Plan restrukturiranja u tom času pohvalile su neke banke, no opet se nije došlo do konsenzusa na razini svih banaka, a dug prema državi je sve više rastao. –Kroz predstečajnu nagodbu smo uspjeli riješiti kompletan dug od 600 milijuna kuna i četiri mjeseca nakon toga riješili i dug prema bankama. S HBOR-om i Zagrebačkom bankom smo dogovorili svjež novac koji koristimo za programe restrukturiranja – rekao je Košćec.
Radić je rekao kako je preuzeo odgovornost za sve probleme u IGH-u i kako je činjenica da je predstečaj bio uspješan. –Core biznisi IGH su projektiranje i nekretnine. Graditeljstvo je palo za trećinu, pad sa sto milijuna eura na 30 milijuna eura prometa rijetko tko može izdržati. Osim što smo radili racionalizaciju, pokušali smo se i dogovoriti s bankama. S jednom se bankom možda i možete dogovoriti, ali sa njih sedam ne. Tu nas je spasio predstečaj koji nam je omogućio da se bavimo projektiranjem i u drugi plan gurnemo nekretninski biznis. Podmiriti ćemo sve do zadnje kune – obećava i Radić.
Vlasnik splitske komunalne tvrtke Hvidra, Marko Bartulić priznao je da su problemi za njegovu firmu nastali još ranih devedesetih uvođenjem PDV-a koji je bio zaslužan za akumulaciju duga prema državi. Veli da je firmu u lošu situaciju dovela bivša uprava i nikakvo upravljanje koje je tražilo da se mjere iz predstečaja naprave davno prije samog predstečaja, što do njegova dolaska nitko nije htio napraviti.
-Najbitnija stvar je plan restrukturiranja. On mora biti realan želite li da predstečaj uspije. Nakon njega, tvrtka više ne smije stvarati gubitke jer će završiti u stečaju. Djelatnost toplinarstva u Splitu je iznimno neprofitabilna jer cijenu propisuje država. Na sto posto naplate mi bi bili u deficitu, a imali smo naplatu od samo 30 posto. Mi smo bili jedan od pionira predstečaja i tu nam je puno pomoglo savjetodavno vijeće. Nismo imali niti jedan prigovor na tražbine niti primjedbu kod glasanja o prihvaćanju plana. Sada poslujemo sa dobiti i plaćamo sve račune. Predstečaj nam je dao potreban uzlet. – objašnjava Bartulić.
Veočić iz Đuro Đaković Alatnice zahtjev za predstečajem podnio je prije točno godinu dana. Njegova iskustva su također vrlo pozitivna jer je predstečajem spasio proizvodnju i radna mjesta. Alatnica je sa predstečajem završila u lanjskom prosincu, a najviše problema bilo je sa revizorskim tvrtkama. Veli da je barem tri puta kod revizora išao objašnjavati detalje plana restrukturiranja. Što se tiče vjerovnika, radnici nisu imali problema i shvatili su što znači ako firma ode u stečaj. –Najmanje problema sam imao s vjerovnicima i velikim dobavljačima. Sastanci su trajali po tri minute – ilustrira.
Na pitanje što bi u predstečajevima trebalo poboljšati, Radić je rekao da se mora moći odbiti i veći iznos potraživanja jer su ga neki vjerovnici pokušali ucijeniti. Isto tako, rečeno je da bi se Zakon trebao zvati ‘ dogovor s vjerovnicima ‘, a ne predstečaj, jer samo spominjanje stečaja povlači negativne konotacije. Veliki problemi javljaju se i u sudjelovanju u natječajima, dosta poslova izgubljeno je u Hrvatskoj jer se natječaje ne mogu javljati firme u predstečajevima.