U nastavku 2. susreta guvernera regije održan je okrugli stol o monetarnoj politici koji je okupio Boštjana Jazbeca, guvernera Banke Slovenije; Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke; Milojicu Dakića, guvernera centralne banke Crne gore i Kemala Kozarića, guvernera centralne banke Bosne i Hercegovine.
U uvodnim riječima, Vujčić se, osvrnuo na hrvatski javni dug, koji raste zbog golemih troškova javnog sektora. Što se tiče Hrvatske, detaljne prognoze HNB će dati u srpnju, no zasada je istaknuo da ćemo godinu zaključiti u minusu, jer nema većeg kreditiranja ili potrošnje kućanstva u kombinanciji sa padom osobnog dohotka.
–Neće doći ništa značajno niti od investicija što je ključno za oporavak. Oporavak investicija mora prethoditi oporavku osobne potrošnje. Pozicija kućanstava od početka krize bitno se poboljšala; dug se smanjio, a štednja povećala. Međutim oni i dalje ne troše jer je optimizam potrošača vrlo nisko. Jedino ga može pokrenuti otvaranje novih radnih mjesta – kaže Vujčić.
Na pitanje kakve investicije bi trebalo priželjkivati, Vujčić odgovara kako su državne investicije znatno manje efikasne od privatnih. Investicije moraju biti održive i imati ekonomsku logiku, dok država mora stvoriti preduvjete za njih.
Jazbec je kao jedan od velikih slovenskih problema identificirao instucionalni okvir, koji se u tranzicijskim zemljama često zaboravlja. Manjak tog okvira u Sloveniji vidi se u privlačenju kapitala i investicijska kroz banke, koje nikada nisu privatizirali i koje su preuzimale sav rizik.
–Sad prodajemo banke jer nemamo drugog novca osim novca poreznih obveznika čije trošenje nije samo ekonomski već i politički problem. Posao Banke Slovenije u međuvremenu je održatiti financijski stabilnost – objašnjava Jazbec.
Moderator okruglog stola, glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović, upitao je guvernere igraju li oni jednu obrambenu utakmicu i pozivaju sve druge da budu inovativni dok oni ne mijenjaju ništa. Jazbec mu odgovara da su očekivanja od centralnih bankara prevelika i da stav oko monetarne politke koja u svojim osnovama stvari mijenja kamatnim stopama više ne vrijedi.
Nekonvecionalna mjera monetarne politike je i reprogram javnog duga, čime se u krizi počeo baviti FED. Vujčić kaže kako se to može raditi, ali ako za svrhu ima osiguranje stabilnosti poslovanja središnje banke, jer banka koja kupuje državni dug kako bi financirala proračun gubi na samostalnosti.
Iskustvo je pokazalo da je to vrlo loše za makroekonomsku stabilnost i fiskalnu disciplinu. Kupovanje državnih papira na sekundarnom tržištu može se požarno učiniti i kada nastanu neočekivani problemi u bankarskom sustavu što se isto dogodilo u SAD-u, kada su se spašavale solventne, ali nelikvidne banke.
-Centralne banke su sada vrlo inovativne jer pokušavaju otvoriti kreditne tokove, a prije su se samo bavile kamatnim stopama. U Hrvatskoj radimo na modelima podjele rizika između HBOR-a i komercijalnih banaka, kupujemo blagajničke zapise za kredite koje banke daju i tome slično. Međutim, vrlo je teško postići rezultate kada imate velik broj strukturnih rigidnosti u ekonomiji. Krajem travnja kupujemo oko 600 milijuna blagajničkih zapisa iz banaka što osigurava stopu rasta kredita od 1,5 posto. Očekujemo da ćemo kroz cijelu godina imati pozitivan rast kredita poduzećima – nada se Vujčić.
-Najteža uloga je ona u srediti terena, ona koja povezuje obranu i napad- ilustrirao je Dakić. I on veli da su ciljevi monetarne politike specifični, pogotovo u Crnoj Gori koja kao sredstvo plaćanja i rezervi koristi euro. Stabilnost cijene je prioritetni cilj, dok su rezerve jedini instrument utjecaja na makroekonomiji. Što se obavezne rezerve tiče, njome se upravlja tržištem novca. Dakiću na raspologanju stoji i supervizija kojim spriječava šokove u toj vrlo malenoj i vrlo otvorenoj ekonomiji.
Kozarić, pak, misli da su centralni bankari tek malo manje nepopularni od komercijalnih bankara i da su očekivanja svih prevelika.
- Prvi postulat monetarne politke je konzervativnost i mi našim ne preuzimanjem rizika činimo pravu stvar za stabilnost – tvrdi Kozarić.
No čemu monetarna stabilnost ako BDP u četiri godine padne 12 posto? Jazbec misli da to pitanje treba postaviti komercijalnim bankarima koji kredite ne daju bez kolaterala -komercijalni bankari neće financirani greenfield investicije, a kreditiraju nekretnine i automobile zbog čega smo došli u krizu.
– Sada je to bačeno na naš stol i svi očekuju rješenje od centralnih bankara. Pogledajte izvještaje doing business o našim zemljama; svugdje smo pri dnu poretka i tu opet apeliram na državu da napravi bolji instuticionalni okvir koje je oduvijek bio zanemaren. Ništa nismo naučili od prošle krize jer su uslovi ostali isti.
Dobro rješenje za kreditiranje malih i srednjih poduzetnika bila bi garancijska shema u kojoj država ne bi imala fiskalnog troška jer bi se taj fond punio novcem Europske Unije, dodaje Vujčić:
-To može uspjeti, ali može i propasti ako bi se išlo u previše moralnog hazarda, no to opet ne može napraviti centralna banka već samo može dati prijedlog.
Zaključno, poručio je da se deflacije ne trebamo bojati, jer se do kraja godine očekuje prosječna stopa inflacije od 0,2 posto i uvom trenutku ne postoje deflacijska očekivanja potrošača u segmentima eneregije i prehrane.