Utjecaj koronavirusa COVID-19 na hrvatsku kongresnu industriju
Prije samo dva tjedna, kada smo pisali o koronavirusu u kontekstu turizma, bilo je rečeno da će predsezona, ukoliko dođe do zatvaranja samo jednog hotela, trpjeti velike gubitke. Dva tjedna kasnije zatvoreni su svi hoteli, zabranjena su sva okupljanja i industrija organizacije poslovnih događanja pala je na koljena. MICE (engl. meetings, incentives, conferences, exhibitions) je u ovom trenutku mrtav. Kongresne statistike se na službenoj državnoj razini ne prate od 2013. godine, ali prema riječima stručnjaka, u zadnjih nekoliko godina bilježi se konstantan porast broja događanja, otvorenja novih konferencijskih kapaciteta, tržište se oporavilo i ovo je za mnoge trebala biti rekordna godina. Trenutno svjedočimo tome koliko su turizam pa i kongresna industrija, ranjivi u slučaju pojave bilo kakve nepogode. Iako se poslovni skupovi i kongresi vrlo često organiziraju u hotelima (kojima ipak glavnina prihoda dolazi od odmorišnog turizma), u MICE industriju uključen je čitav niz poduzetnika: od produkcijskih kuća koje se bave najmom opreme, agencija i medija koji organiziraju konferencije, sponzora, catering tvrtki, do najmodavaca različitih prostora.
Specijalizirani internetski portal za hrvatsku kongresnu i event industriju pod imenom Poslovni turizam, proveo je prošlog tjedna online anketu o utjecaju aktualne svjetske zdravstvene krize izazvane širenjem koronavirusa (COVID-19) na poslovna putovanja te organiziranje poslovnih i znanstvenih skupova. Istraživanje je obuhvatilo 79 ispitanika na području cijele Hrvatske (kongresni hoteli, turističke i event agencije agencije te ostali subjekti koji posluju u domeni kongresno-poslovnog turizma), a Lider ga ekskluzivno objavljuje.
Prema istraživanju 45 posto ispitanika je u 2019. godini zabilježilo je između 10 i 30 posto rasta u MICE segmentu u odnosu na godinu ranije te je prema najavama upravo 2020. trebala biti rekordna godina u broju održanih skupova. No značajan broj skupova je otkazan ili odgođen za jesen ili za proljeće iduće godine te već sada vlada povećana potražnja za slobodnim terminima konferencijskih prostora. Gubitak prihoda izazvan ovakvim iznenadnim zaustavljanjem svake poslovne aktivnosti u domeni poslovnog turizma 40 posto ispitanika procjenjuje u iznosu do pola milijuna kuna, dok kod 25 posto njih gubici sežu i do pet milijuna kuna. Iako osiguranja ne pokrivaju otkazivanja skupova radi više sile, gotovo 60 posto sudionika ankete tvrdi kako ne planira otpuštati zaposlenike, no zabilježena su smanjenja plaća i racionalizacija poslovanja tvrtki koje trenutno opstaju uglavnom zahvaljujući rezervama iz prethodnih godina.
Kongresna industrija se do sada pretežno oslanjala na susrete uživo, no u situaciji u kojoj vlada nesigurnost vezana za društvena i javna okupljanja, 45 posto ispitanika očekuje da će dio evenata u budućnosti postati virtualno te će se koristeći tehnološka rješenja organizirati virtualne konferencije i kongresi, webinari i slično, dok 40 posto ispitanika nije sigurno hoće li ovakva događanja zamijeniti ona tradicionalna.
- Ljudi su prije svega društvena bića te je osobni kontakt i dalje potreban. Vjerojatno će se dio skupova raditi virtualno, ali ljudi žele direktni kontakt i vratit će se takvom komuniciranju, dio je komentara na pitanje o budućem formatu evenata.
Ako se zdravstvena situacija stabilizira do ljeta te se suzbije globalna pandemija virusa i vrati se povjerenje u putovanja i poslovna okupljanja, čeka nas vrlo izazovna jesen. No čak 75 posto ispitanika smatra da će na jesenskim skupovima biti manje sudionika i sponzora radi ušteda, a 40 posto da neće biti dovoljno termina za sve. Isto tako 20 posto ih smatra da će dobavljači industrije biti primorani smanjivati cijene usluga, dok ih 15 posto smatra da će radi financijskih gubitaka dobavljači cijene povisiti.
- Nakon svjetske financijske krize 2008. godine kongresna industrija se uspjela relativno brzo oporaviti, a Hrvatska je zadnjih nekoliko godina bilježila kontinuirani rast i sve veću popularnost na međunarodnom tržištu kongresa i incentive putovanja. Poslovni skupovi i edukacije najviše su vezane uz poslovni sektor te će i oporavak nakon najnovije krize ovisiti ponajprije o stanju u gospodarstvu. Brojne tvrtke će smanjivati troškove i u takvoj situaciji teže će se odlučivati za team buildinge, seminare izvan vlastitih lokacija i slično. Ljudi će se nastaviti sastajati čim epidemiološka situacija bude pozitivna, no formati sastanaka i trendovi u industriji će se u velikoj mjeri promijeniti, izjavila je Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam.
Gotovo 70 posto ispitanih izjavilo je kako država može pomoći konkretnim mjerama u oporavku ovog poslovnog segmenta, prije svega smanjenjem PDV-a u turizmu te oslobođenjem privrednih subjekata od plaćanja doprinosa na plaće zaposlenika i poreza na dobit te nameta poput turističke članarine i članarine HGK u sljedećih šest mjeseci.
