Predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk u jeku bitke protiv pandemije koronavirusa čvrsto stoji iza toga da treba djelovati simultano u svim dijelovima Hrvatske, slušati struku i djelovati brzo. Dok su Murter i Betina, dva naselja u Šibensko-kninskoj županiji, u karanteni zbog lokalne transmisije bolesti COVID-19, objasnio je i da je dug put pred nama te da bitku protiv pandemije i posljedica koje ona nosi možemo dobiti zajedno.
Kako ocjenjujete Vladine mjere za gospodarstvo?
– Ova situacija iznimno će negativno utjecati na gospodarstvo i u svijetu i u našoj domovini. Pomoć obrtnicima, poljoprivrednicima, poduzetnicima treba doći s nekoliko razina, od lokalne do nacionalne, ali i od Europske unije. Pozdravljam brzu reakciju Vlade Republike Hrvatske koja je donijela paket mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti vrijedan trideset milijardi kuna, posebice uzimajući u obzir da mnoge zemlje zahvaćene pandemijom još nisu počele provoditi mjere za spas gospodarstva. To upravo govori u prilog tomu koliko je to kompleksan posao na nacionalnoj razini. Cilj, je, prije svega, osigurati stabilnost i održivost.
Kakve se mjere pripremaju u Vašoj županiji?
– Kad je riječ konkretno o mojoj, Šibensko-kninskoj županiji, da bismo ublažili negativne posljedice na gospodarstvo izazvane pandemijom koronavirusa, pripremamo paket mjera od kojih je jedna i donošenje odluke o mogućnosti odgode otplate kredita. Zbog svoje turističke orijentacije očekujemo da će se kod nas snažno osjetiti negativni utjecaji izazvani pandemijom koronavirusa. U dogovoru s državom i jedinicom lokalne samouprave na čijem je području koncesija nju ćemo odgoditi, a možda i umanjiti. Neovisno o tim mjerama, iznos predviđen za uskrsnice, božićnice i regres u ovoj proračunskoj godini rebalansom ćemo pretvoriti u fond iz kojega će se pomoći pogođenima pandemijom, i to prema programu koji ćemo također osmisliti, o čemu sam razgovarao i s kolegama županima. Velika je i pomoć Europske unije, ne samo za gospodarstvo. Mnoge su se zemlje odazvale pomoći u sanaciji potresa koji je gotovo razorio centar Zagreba.
Na koje mjere Europske unije Hrvatska može računati?
– Na raspolaganje članicama stavljena su znatna sredstva iz europskog proračuna – 37 milijardi eura – koje će države moći preusmjeriti onamo gdje je taj novac najpotrebniji. Hrvatska u toj preraspodjeli može iskoristiti 1,16 milijardi eura, a kako će ih upotrijebiti, odlučuje Vlada RH. Vjerujem da će taj novac biti usmjeren u goruća područja – zdravstvo i očuvanje javnih mjesta. Europska središnja banka pokrenula je i program kupnje obveznica vrijedan 750 milijardi eura kako bi se spriječila velika financijska kriza, a očekuje se i prijedlog o osiguranju u slučaju nezaposlenosti koji bi trebao biti potpora nacionalnim politikama. Zbog golemog pritiska na zdravstveni sustav i potrebe za respiratorima upravo se radi na zajedničkoj nabavi država članica. Hrvatska bi u tom postupku trebala dobiti 165 respiratora. Prijeko potrebnu zaštitnu opremu – maske i rukavice – moguće je dobiti i u sklopu Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Trenutačni je proračun za to 50 milijuna eura, ali novi je Komisijin prijedlog povećanje na 80 milijuna eura. Mnogo se ulaže u pomoć, a ovih dana vidimo solidarnost na djelu, i to svih država članica. Koordinacija, uzajamna pomoć i preusmjeravanje novca temelj su obrane od krize. Ipak, napori svih razina vlasti ne znače mnogo ako i građani ne pridonesu u sporavanju širenja virusa SARS-CoV-2, zato budimo odgovorni, pazimo na sebe i svoje sugrađane!