Da kojim slučajem trenutno poslovno putujete po Hrvatskoj i trebate prenoćište u metropoli, prilično bi se namučili saznati u kojem hotelu možete prespavati.
Nastojali smo istražiti koji su hoteli u Zagrebu otvoreni bez obzira na krizu s koronavirusom jer niti jedna mjera ne podrazumijeva zabranu rada hotela. Zabranjeno je bilo kakvo okupljanje, posluživanje hrane i pića u ugostiteljskim odjelima hotela, ali noćenje nije zabranjeno. Granice su zatvorene i nema novih gostiju, ali ljudi ipak poslovno putuju po Hrvatskoj, a negdje trebaju i prespavati.
Nakon prazne zvonjave u desetak objekata došlo je i jedno iznenađujuće: 'Dobar dan izvolite'. Bio je to glas s recepcije hotela Westin u Savskoj ulici, jednim od rijetkih otvorenih u gradu i u čitavoj zemlji.
Trenutno u hotelu Westin 'stoluje' ukupno sedam gostiju. U ovom slučaju radi se o gostima stranih multinacionalnih kompanija ili diplomatima koji su iselili iz stanova nakon potresa i sada žive u hotelu. Hrana im se služi u sobama (room service), a priprema je minimalan broj osoblja. To je jedini otvoren Maistrin hotel trenutno u Zagrebu, od ukupno njih pet, uključujući Sheraton koji je zatvoren do kraja ovog mjeseca.
Drugi je hotel Le Premier, otvoren za manje od deset gostiju koji zapravo žive u hotelu, a radi se o menadžerima koji imaju godišnje ili dvogodišnje menadžerske ugovore, u kojima je dozvoljeno živjeti u hotelu.
Goste prima i hotel Antunović u zapadnom dijelu grada (postoji još jedan u istočnom koji je zatvoren), također s desetak gostiju.
– Cijelo vrijeme se vrtimo oko te brojke, dva gosta nam odu, dva nova dođu, a radi se o domaćim i stranim poslovnjacima koji prespavaju jednu do dvije noći. Većinom su to stalni gosti za koje se brine smanjeni kapacitet zaposlenika – istaknuo je Bojan Jurić, direktor prodaje hotela Antunović.
Otvoreno je u Zagrebu još ukupno šest objekata (hoteli Puntijar, Best Western Stella, Galerija, Orient Express koji radi po dogovoru, Villa Tina te Movie hotel), ali u njima trenutno nema gostiju. U hotelu Puntijar spavaju četiri radnika iz Austrije koji rade na projektu izgradnje sljemenske žičare.
Otvoren je i jedan hotel u Bizovačkim toplicama zbog ugovorne obveze prema Libijcima, njih 20-tak koji se liječe u zatvorenom lječilištu.
Jadran je mrtav što se tiče gostiju, uključujući gradove na obali.
Neno Nizić, suvlasnik luksuznog butik hotela Vestibul, smještenog u srcu Dioklecijanove palače u Splitu, kaže da je još u prosincu imao 85 posto popunjenost rezervacijama za svibanj.
- U ožujku smo još bili otvoreni i bilo je nešto gostiju no do lipnja je otkazano sve, tu i tamo primamo neke upite za rujan. Ovu godinu moramo zaboraviti i pripremiti se za 2021. – smatra Nizić.
Jedan vrlo važan segment turizma, za koji se, u nedostatku službenih statistika, procjenjuje da vrijedi oko dvije milijarde eura godišnje, jest HoReCa kanal, odnosno čitav dobavni lanac koji opskrbljuje turizam. U prošloj financijskoj krizi HoReCa je pokazala svoju žilavost i nastavila pozitivan trend rasta no od korone je neće ništa spasiti jer se roba nema kome prodavati. Čim je kriza krenula, hoteli su uglavnom na vrijeme razmišljali o zalihama, tako da su se dobrog dijela robe uspjeli riješiti. Neki hotelijeri imaju vlastite hladnjače pa hranu mogu držati smrznutu nekoliko mjeseci, međutim većina njih ima kapilarnu dostavu hrane, naručuje se od tjedna do tjedna pa u hotelima nije ostalo puno zaliha, većina ih je uspjela s dobavljačima dogovoriti povrat robe.
U ovakvim okolnostima za hotele, možda bi bilo idealno vrijeme za repozicioniranje, rebrending, kao i za neke adaptacije i radove u hotelima. Međutim većina hotelijera ne usudi se ići u investicije. Oni koji nisu zaustavili ciklus ulaganja, uglavnom dovršavaju već započeta, ali ne kreću s novima. Na razini menadžmenta vrte se razni scenariji, zapravo 'pretače iz šupljeg u prazno'.
U prvom su scenariju u modu su preživljavanja, odnosno premišljanjima kako dosadašnje poslovanje prilagoditi Vladinim mjerama. Drugi je priprema za trenutak kada sve prođe i počne se događati turizam, odnosno na trenutak kada državne mjere 'olabave' ili se ukinu. Treći je kako će kompanije izgledati kada se situacija normalizira. Treći je zapravo priprema kompanija za novo vrijeme jer ništa neće biti kao prije. Ono što hotelijeri mogu danas jest pripremiti se eventualno za jesen i iduću godinu iako se u ovom trenutku nemaju za što uhvatiti. Nitko ne može predvidjeti kad će se stvari ponovo pokrenuti, ali kad krenu, treba djelovati brzo. Jer kad sve prođe svi će htjeti putovati. I sve zemlje će htjeti biti najbolji domaćini. Tu će ključnu ulogu morati odigrati država i Hrvatska turistička zajednica sa svojim prilagođenim marketinškim i PR aktivnostima.