Vijeće Europske unije je nedavno postiglo dogovor o novoj kripto regulativi kojoj je cilj sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma.
Kao što znamo, kriptotržište je izrazito volatilno i rizično, a uz nedostatak mehanizama zaštite, ponekad i vrlo opasno. Na razini EU i u Hrvatskoj trgovanje kriptovalutama nije regulirano propisima iz područja financijskih usluga, osim u dijelu sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma. To je regulirano ‘Petom direktivom Europske unije o sprječavanju pranja novca‘, koja je na snagu stupila 10. siječnja 2022 i koju je Hrvatska među prvima implementirala.
Nakon Pete direktive, Europska komisija je predstavila i novi regulacijski set naziva MiCA (Markets in Crypto-assets Regulation), kojemu je cilj regulirati subjekte koji pružaju usluge povezane s kriptoimovinom, primjerice usluge skrbništva i upravljanja kriptoimovinom u ime trećih strana te savjetovanja o kriptoimovini.
A sada stiže i dopuna svih tih mjera ili nastavak regulatornog pritiska Unije prema kriptovalutama, a sve pod egidom sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Kako bi se proširilo područje primjene postojećeg regulatornog okvira i uklonili mogući nedostaci, Vijeće EU je postiglo novi dogovor i kreće u izmjene propisa kojima će preinačiti uredbe vezane uz prijenos novčanih sredstava uvođenjem prilično striktnih i razmjerno niskih limita.
- Teroristi i oni koji ih financiraju nisu dobrodošli u Europi. Kako bi prali prljav novac, pojedinačni kriminalci i kriminalne organizacije morali su tražiti nedostatke u našim postojećim pravilima koja su već prilično stroga. Međutim, naša je namjera potpuno ukloniti te nedostatke i primijeniti još stroža pravila u svim državama članicama EU-a. Velika gotovinska plaćanja iznad 10 tisuća eura bit će nemoguća. Postat će teže ostati anoniman pri kupnji ili prodaji kriptoimovine. Pranje prljavog novca postat će teže čak i putem draguljara ili zlatara – objasnio je nakon odluke Vijeća, češki ministar financija Zbyněk Stanjura.
Dubinske analize klijenata
Kao što kaže Stanjura, gotovinska plaćanja iznad 10 tisuća eura neće biti moguća, ali Vijeće ipak daje zemljama Unije da same uvedu najnižu granicu za provođenje gotovinskih transakcija.
Nova regulativa širi se naravno i na cijeli kripto sektor, što će sve pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom obvezati da provode dubinsku analizu svojih stranaka. Zapravo i dalje je riječ o setu regulacijskih mjera MiCA koje će se samo dodatno osnažiti i postrožiti.
Predloženi novi propisi kažu da će pružatelji usluga morati dodatno provjeravati činjenice i informacije o svojim strankama, što će tim pružateljima u neku ruku zagorčati život jer će imati više propisa koje moraju slijediti ali i više posla. Iako joj je primarni cilj zaštita potrošača, MiCA će manje utjecati na ulagače, a više će je ‘osjetiti‘ izdavatelji kriptoimovine i pravne osobe koje se bave pružanjem usluga vezanih uz kriptoimovinu.
U svojem stajalištu Vijeće tako zahtijeva od pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom poput mjenjačnica, da primjenjuju mjere dubinske analize stranke pri izvršavanju transakcija u iznosu od tisuću ili više eura. To znači da ćete morati dokazati porijeklo imovine i mjenjačnici ako tamo odlučite kupiti bitcoin ili neku drugu kriptovalutu, a kako će to izgledati za sad nemamo informacije. Također, preduvjet za obavljanje transakcija bit će potvrda identiteta korisnika, neovisno o iznosu. Svim ovim najavljenim regulacijama, kriptotržište koje je uživalo u anonimnosti, tu će anonimnost izgubiti, a to je bila jedna od bitnijih stavki cijelog kripto svijeta.