I dok je Europa uvođenjem Uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCA), koja potkraj sljedeće godine stupa na snagu, odlučila biti predvodnik kriptoregulacije u svijetu, Hrvatska je, čini se, otišla korak dalje. Nedavnim donošenjem novoga Pravilnika o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine Hanfa je napravila pionirski pothvat pa se ovih dana osim hrvatskih tvrtki, kojima je to obveza, u hrvatski registar dobrovoljno žele upisati i neke velike inozemne kompanije.
Tu informaciju potvrdio nam je i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute Vlaho Hrdalo rekavši da bilježi povećan interes stranih tvrtki koje se bave kriptom.
– Ne mogu navesti konkretne nazive tvrtki. Mogu jedino reći da je riječ o prilično poznatim i većim igračima na europskom kriptotržištu. Te strane tvrtke žele proći licenciranje u Hrvatskoj jer će im to s jedne strane omogućiti passporting usluga u ostale članice EU-a, a s druge se strane nadaju da, ako odrade tu ozbiljnu proceduru pred Hanfom, neće imati previše posla u usklađivanju s MiCA-om nakon što stupi na snagu. Hanfa je pogodila tim pravilnikom, njime se postupak registracije diže na novu razinu koja će sigurno poslužiti i kao lakmus-papir za ozbiljnost pojedinoga kandidata za pružanje tih usluga – objasnio je Hrdalo.
Jasni okvir i pravila
Novi režim registracije u Hanfi obvezan je za sve postojeće pružatelje usluga upisane prema starom režimu (njih osamnaest). U tom postupku provjeravat će se općenite informacije o društvu, vlasničkoj i organizacijskoj strukturi, dobrom ugledu i stručnosti osoba koje vode društvo te službenika za sprječavanje pranja novca. Povrh toga utvrđivat će se točan način izvršavanja transakcije i vrste usluga kojima će se baviti, a poseban naglasak stavljat će se na unutarnje politike i procedure za sprječavanje pranja novca. Za društvo koje svoju djelatnost u skladu s Pravilnikom ne prijavi Hanfi na vrijeme smatrat će se da neovlašteno obavlja te usluge.
– Ovlasti objave registra Hanfa je dobila s posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca, što će neizbježno utjecati na dodatnu transparetnost za ulagače kako bi se donekle spriječile zloupotrebe s prijevarama jer loše utječu na ukupno tržište. Međutim, do početka primjene Uredbe o tržištima kriptoimovine, MiCA-e, Hanfa još neće takvim društvima izdavati odobrenja za rad, neće licencirati njihove članove uprave niti će biti ovlaštena obavljati nadzor nad pružanjem usluga virtualne imovine – objasnili su u Hanfi.
Budući da je do sada registracija podrazumijevala samo notificiranje regulatora, nova registracija potrošačima bi trebala donijeti veću sigurnost. Ako ništa drugo, znat će s kim imaju posla, tko stoji iza tvrtki, što bi na kraju trebalo pomoći u sprečavanju različitih prijevara, kojih, nažalost, nije nedostajalo – ni na svjetskom ni na hrvatskom tržištu.
Podijeljenja mišljenja
Afera s riječkom tvrtkom BitLucky, u kojoj je, navodno, gotovo tisuću domaćih investitora oštećeno za najmanje 70 milijuna eura u kriptovalutama, svakako je najveća i najpoznatija i upravo je ona potaknula rasprave o tome kako neregulirano tržište kriptovaluta otvara prostor za razne vrste prijevara. HNB nije mjerodavan za kriptoimovinu jer ona nije novac, a Hanfa nije ovlaštena obavljati nadzor nad pružanjem takvih usluga jer virtualna imovina nije regulirana posebnim propisima, doznalo se tom prilikom. Hrvatskim pravilnikom, uvođenjem kriptovaluta u Zakon o sprečavanju pranja novca (kriptovalute su do sada bile izostavljene i u tom segmentu) te primjenom uredbe MiCA kriptotržište bi napokon trebalo dobit jasan okvir pravila, mehanizme regulacije i nadzor.
To, naravno, neće iskorijeniti prijevare, kao ni u bilo kojem financijskom poslovanju, no lov u mutnome trebao bi biti teži nego do sada.
– MiCA će štititi ulagače povećanjem transparentnosti i uspostavom sveobuhvatnog okvira za izdavatelje kriptoimovine i pružatelje usluga vezane uz kriptoimovinu, uključujući usklađenost s pravilima o sprečavanju pranja novca. U svrhu zaštite ulagača obveze i odgovornost prema ulagačima propisane su, osim za pružatelje usluga, i za skrbnike (koji drže e-novčanik i kriptoimovinu), ali i za izdavatelje, koji će imati odgovornost prema ulagačima za informacije koje daju o kriptoimovini koju namjeravaju izdati, a koje moraju biti navedene u crypto-asset white paperu, što bi bilo usporedivo s prospektom pri izdavanju vrijednosnih papira – objašnjavaju iz Hanfe što će donijeti nova regulativa MiCA.
Mišljenja o reguliranju digitalne imovine prilično su podijeljena. Kriptoentuzijasti nisu skloni nikakvoj regulaciji jer smatraju da se u kriptovalute kao decentralizirano dobro ne bi trebale miješati vlade ili bilo kakvi posrednici, no ima i dosta zagovornika regulacije koji smatraju da će te valute tako bolje prihvatiti cjelokupna javnost.
Hrvati ludi za kriptom
– Jasan regulativni okvir mogao bi ohrabriti i potaknuti sve dionike kriptotržišta na mnogo veći angažman oko industrije. Neki veliki predstavnici tradicionalnih financija već su najavili svoj izlazak na tržište kriptovaluta koji će pratiti dolazak nove regulative MiCA. Tako je, primjerice, Zagrebačka burza najavila ulazak u trgovinu kriptovalutama nakon što MiCA stupi na snagu. Svakako se nadamo još većem broju takvih primjera među tradicionalnim i institucionalnim investitorima, kako domaćim tako i stranim, a vjerujemo i da će kriptoindustrija i mjerodavna regulativna tijela dobiti dodatan poticaj za razvijanje kriptoindustrije – kaže osnivač i direktor Electrocoina Nikola Škorić.
Donošenje pravnog okvira za digitalnu imovinu pozdravlja i predsjednik Uprave FIMA-e Plus Milan Horvat, koji smatra da bez regulative nijedna ljudska djelatnost ne može funkcionirati u korist većine društva, pa tako ni digitalna ekonomija.
– Pravila ponašanja sastavni su dio naše kulture, kao, primjerice, u sportu. Tako regulativa MiCA donosi to za EU. U tome je važno postići pravu mjeru između strogosti i kreativnosti, upravo kao u sportu – kaže Horvat.
Naravno, velika volatilnost i rizičnost takva ulaganja s uredbom i pravilima neće nestati.
Unatoč tomu što je ulaganje u kriptovalute visokorizično i unatoč nedavnoj aferi s Bit Luckyjem, Hrvati nisu posustali ulagati u virtualne valute već su pak i svojevrsni rekorderi u Europi po ulaganju na kriptotržište. Nedavno istraživanje Europske komisije pokazalo je da je u posljednje dvije godine čak 16 posto Hrvata imalo neku kriptovalutu. Od nas su aktivniji bili samo Slovenci, s udjelom od 17 posto, a prosjek u EU-u samo je šest posto.
*Cijeli tekst pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera*
*Surađivala Anamarija Mujanović