Hanfa je nedavno donijela novi Registar pružatelja usluga virtualne imovine, a nova regulativa ima značajan utjecaj na kripto industriju u Hrvatskoj te se postavlja u kontekstu nadolazeće MiCA (Markets in Crypto-Assets) regulative Europske unije.
Do sada je 17 društava podnijelo zahtjev za upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine, a popis društava možete pronaći ovdje (https://hanfa.hr/podrucja-nadzora/virtualne-valute/registar-pruzatelja-usluga-virtualne-imovine/).
Od podnesenih 17 prijava do sada su samo dva društva zadovoljila sve uvjete potrebne za upis u Registar, Electrocoin i Digital Assets (Bitcoin Store). Electrocoin je prvi upisan u registar, što govori o njihovoj ozbiljnoj pripremljenosti za buduće regulatorne promjene.
Na upit možemo li u skorije vrijeme očekivati dodavanje ostalih društava u Registar, iz Hanfe su odgovorili da su prijave u obradi/doradi te kako se rješavaju po redoslijedu zaprimanja, a po završetku procesa društva koja su zadovoljila zakonske uvjete bit će upisana u Registar pružatelja usluga virtualne imovine.
Hanfa je objavila i popis 84 društva koja nisu udovoljila zakonskoj obvezi (https://hanfa.hr/podrucja-nadzora/virtualne-valute/upozoravamo-gradane-da-ne-stupaju-u-poslovni-odnos-s-drustvima-koja-se-nisu-prijavila-hanfi/), na što je Hanfa nedavno upozorila javnost.
O tome kako će novi Registar utjecati na postojeće pružatelje usluga virtualne imovine, koji su to bili zahtjevi i uvjeti koje je zahtijevala Hanfa, te kako će Hrvatska postati privlačnija zemlja za strane tvrtke koje žele provesti regulativni test prije MiCA-e, razgovarali smo s Moranom Vukić Perak, voditeljicom pravnih poslova u Electrocoinu.
Smatrate li da je Hanfa napravila pravi potez u pravo vrijeme s novim pravilnikom s obzirom da MiCA stupa na snagu krajem sljedeće godine?
Hanfa je uistinu odlično pripremila teren za usvajanje MiCA regulative. Pokretanje Registra pružatelja usluga virtualne imovine zasigurno daje novu regulatornu jasnoću domaćoj kripto industriji te će za nadolazeću MiCA-u svakako u značajnoj mjeri pripremiti sve pravne subjekte koje se nađu na popisu Registra, osobito stoga što još uvijek nije poznato hoće li regulator primijeniti dulji prijelazni period za prilagodbu MICA-i nakon 30. prosinca 2024. To potvrđuje i činjenica kako je proces upisa u Registar uistinu sveobuhvatan te zahtijeva dokumentaciju i postupak koji je obvezan i po MiCA regulativi, što je ujedno i velika potvrda naših napora i naše pripremljenosti na nadolazeću implementaciju MiCA-e.
Koji su točno zahtjevi i uvjeti čije ispunjenje Hanfa ovim pravilnikom traži od subjekata koji podnesu prijavu za upis u Registar?
Postupak upisa započinje postavljanjem zahtjeva u formi obrasca koji je sastavni dio pravilnika. Pregledom obrasca mogu se vidjeti detalji o tome u kojoj mjeri Hanfa ulazi u poslovanje subjekta, a potrebno je detaljno opisati uslugu ili proizvod koju subjekt planira pružati. To uključuje i dijagrame tokova kriptovaluta i fiducijarnih valuta te organizacijsku shemu subjekta. Zatim je potrebno dokazati da subjekt ima ustrojen odjel za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, imenovanu odgovornu osobu za SPNFT i njenog zamjenika/e, sustav analize i upravljanja rizicima te sve ostale potrebne procedure i evidencije u području SPNFT.
U odnosu na upravljačko tijelo subjekta, članovi upravljačkog tijela moraju dokazati svoju neosuđivanost za kaznena djela povezana s pranjem novca i ostala kaznena djela predviđena zakonom kao i dovoljno znanja i iskustva u području SPNFT. Štoviše, traži se dokaz educiranosti zaposlenika subjekta u odnosu na mjere i radnje SPNFT.
Nadalje se dostavlja i niz statističkih podataka kao što su očekivani broj stranaka ili broj stranaka u pojedinoj kategoriji rizičnosti. Zahtijeva se objasniti i način provođenja mjera dubinske analize te mjera ograničavanja, kao i distribucijskih kanala usluge te opis sustava interne revizije. Naravno, sve navedeno mora biti potkrjepljeno odgovarajućom dokumentacijom.
Kako će se novi pravilnik odraziti na postojeće pružatelje usluga virtualne imovine?
Subjekti koji su do sada obavljali djelatnost povezanu s virtualnom imovinom ili takvu imali upisanu u sudskom registru, a nisu poslali prijavu za upis u novi Registar do 4. rujna 2023., više ne smiju pružati usluge povezane s virtualnom imovinom. Popis tih subjekata dostupan je na stranici Hanfe, kao i popis subjekata koji su prijavu za upis u Registar poslali. Iz spomenutih popisa vidljiv je znatno manji broj subjekata koji su podnijeli navedenu prijavu za upis u Registar.
Dakle, možemo vidjeti da izvjestan broj subjekata u ovom trenutku očito nije bio spreman na postupak koji treba proći pred Hanfom kako bi se uspješno upisali u Registar. U operativnom smislu, za subjekte koji su poslali prijavu i koji jesu ili će biti upisani u Registar, ne mijenja se mnogo jer i dalje u svom poslovanju primjenjuju jednake mjere i radnje za SPNFT kao i do sada, osim što se malo proširuju obveze izvještavanja i dostavljanja dokumentacije Hanfi.
Međutim, ono što je izuzetno bitno jest činjenica da nas ovaj pravilnik priprema za nadolazeću MICA regulativu, a smatram da i drastično utječe na povjerenje šire javnosti prema subjektima koji su upisani u Hanfin Registar.
Koliko je novi registar značajan za domaću kripto industriju i mislite li da ide u dobrom smjeru?
Novi je registar zasigurno značajan za domaću kripto industriju. Postojanje spomenutog registra omogućava transparentnost u odnosu na potencijalne korisnike usluga registriranih subjekata, ali i za širu javnost. Registar će sigurno imati pozitivan efekt na šire prihvaćanje kripto usluga u Republici Hrvatskoj, a uz to, u Registar se sada može upisati širi spektar djelatnosti povezanih s virtualnom imovinom, za što vjerujem kako će potaknuti i neke nove subjekte i projekte na registraciju svojih usluga.
Kada govorimo o Electrocoinu, te djelatnosti uključuju usluge skrbništva i upravljanja virtualnom imovinom, upravljanje platformom za trgovanje virtualnom imovinom, razmjenu virtualne imovine za fiducijarnu valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja, razmjenu virtualne imovine za drugu virtualnu imovinu, izvršavanje naloga za virtualnu imovinu, usluge provedbe ponude odnosno prodaje virtualne imovine, zaprimanje i prijenos naloga za virtualnu imovinu u ime trećih strana te uslugu savjetovanja o virtualnoj imovini.
Novi je registar pružateljima usluga povezanih s virtualnom imovinom omogućio puno bolju pripremu za nadolazeću MiCA regulativu koja će kripto industriju regulirati na razini Europske unije, obzirom na to da su tražena dokumentacija i postupak prijave vrlo slični dijelu dokumentacije koju će biti potrebno pripremiti, i procedure koju će biti potrebno proći za ishođenje dozvole za rad u skladu s MiCA regulativom. Sukladno svemu navedenom, očekujemo kako će Electrocoinov proces usklađivanja s MiCA regulativom biti znatno lakši upravo zbog uspješnog upisa u novi registar.
Electrocoin se do sada nalazio na Hanfinoj listi pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom. Predstavlja li upis u novi registar ozbiljniji pristup Hanfe u regulaciji industrije u odnosu na dosadašnju praksu?
Electrocoin je još od siječnja 2020. na Hanfinom popisu pružatelja usluga, a od 12. listopada. 2023. i subjekt upisan pod rednim brojem 1. u novom registru. Od 2020. imamo usklađene procese sa zakonskim zahtjevima, dostavljamo Hanfi propisana izvješća te postupamo u skladu s njihovim uputama. Međutim, do sada nije bilo zasebnog i sveobuhvatnog propisa o načinu vođenja upisa i provođenju nadzora subjekata koji se bave uslugama povezanim s virtualnom imovinom.
Hanfa je to činila samostalno, odnosno u kontaktu s kripto industrijom s kojom je razvila procese i prakse postupanja. Pravilnikom i pratećim propisima, Hanfa je stvorila normativni okvir za takva postupanja te tako ojačala legitimitet kripto industrije u Hrvatskoj. Ipak smatram kako je Hanfa i do sada ozbiljno shvaćala kripto industriju pa bih rekla da Registar predstavlja novu potvrdu dosadašnje dobre prakse.
Mislite li da Hrvatska novim pravilnikom postaje privlačnija zemlja za strane tvrtke koje žele proći regulativni test prije MiCA-e?
Dosta zemalja članica EU ima sličan regulatorni okvir, a neke i puno stroži, stoga vjerujem kako će već regulirani subjekti iskoristiti ovu mogućnost kako bi ušli i na naše tržište. Subjekti koje nemaju posebnog uređenja za svoje poslovanje u svojoj matičnoj državi, a time ni ishođenu registraciju licencu ili dozvolu, mogli bi pokušati ‘proći test‘, no njima se onda nameće uvjet da poslovanje vode s područja RH.
Strani subjekti koji žele pružati usluge u RH, a matična država im je bilo koja država članica EU, sukladno odredbama pravilnika ne moraju uopće prolaziti postupak upisa u Registar ako u svojoj matičnoj državi imaju ishođenu registraciju, licencu ili dozvolu za rad. Dovoljno je da obavijeste Hanfu o svojoj namjeri pružanja usluga na području RH te na taj način dozvoljenim “passportingom” Republika Hrvatska postaje otvoreno tržište za druge EU subjekte.