Ekonomski rast zasiguno će usporiti na globalnoj razini, a posebno u Europi i ove će godine biti tri posto u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosio četiri posto. Rekla je to Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na forumu Lider invest – istok koji je danas održan u Virovitici u organizaciji poslovnog tjednika Lider.
Podsjetila je da je potrošnja stanovništva i proizvodnja energetski intenzivnih industrija pod značajnim negativnim utjecajem rasta cijena, problemi dobavnih lanaca i nestašica materijala smanjuju volumen međunarodne trgovine i ugrožavaju pojedine industrije, a pogotovo postoji rizik rasta trgovinskog i fiskalnog deficita za zemlje ovisne o uvozu nafte, plina... Ipak, izjavila je, stagflacija i recesija i dalje nisu vjerojatne. Trend pada vrijednosti eura u odnosu na dolar prilično je jasan već od druge polovice 2021., a kriza u Ukrajini dodatno ga je poduprijela. Iako do ekstremno visoke inflacije ne bi trebalo doći u srednjem roku, izvjesno je da će u narednim mjesecima doći do dodatnog rasta stope inflacije.
- ECB trenutno procjenjuje rast BDP-a eurozone 3,7 posto u ovoj godini, a u pesimističnom scenariju svega 2,3 posto. Rast BDP-a SAD-a očekuje se na razini tri posto, a za 2023. očekuje se dodatno usporavana stopa rasta BDP-a, na 2,8 posto u eurozoni i 2,3 posto u SAD-u – rekla je Ivanov.
Ona je naglasila da makroekonomski okvir zasigurno nije obećavajući, no kamatne stope za poduzetnike i u Hrvatskoj i eurozoni zasada su i dalje relativno niske, dok će uvođenje eura ukloniti valutni rizik i smanjiti premiju rizika u cijeni zaduživanja. No, napomenula je, to ne znači da se uvođenje eura u Hrvatskoj neće poklopiti s trendom početka rasta kamatnih stopa.
- Stranim investitorima i dalje smo jednako neatraktivni kao i prije, domaći fokusirani na građevinarstvo, turizam, IT čini premalo u strukturi BDV-a da bi omogućio veći iskorak. Prilike za Hrvatsku su u dostupnim EU fondovima – nažalost previše toga odlazi na infrastrukturne projekte, a premalo u obnovu i modernizaciju domaće industrije – rekla je Ivanov napomenuvši da je ekonomija vodika jedini novi izazov u kojem se trenutno možemo pronaći te da treba uhvatiti novi vlak jer smo stare ionako propustili.
Na okruglom stolu 'Kako stvoriti poticajno okruženje za investicije unatoč svim preprekama' govorili su Bojan Mijok (pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije), Emina Kovač (ravnateljica Razvojne agencije Vidra VPŽ-a) i Neda Martić (direktorica Poduzetničkog inkubatora VPŽ-a), dok je moderatorica bila Manuela Tašler, zamjenica glavnog urednika Lidera.
Mijok je rekao da je VPŽ i dalje zadnja prema BDP-u u Hrvatskoj, ali da zadnjih godina raste brže od deset drugih županija.
- Maksimalno smo iskoristili EU fondove, napravili smo komunalnu infrastrukturu i izgradili preko 15 poduzetničkih zona gdje poduzetnici mogu graditi svoje pogone kupivši zemlju za jednu kunu. Imamo 120 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta i to je strateška grana – rekao je Mijok.
Podsjetio je da danas novca ima, ali fali radne snage što je veliki problem za gospodarstvenike, napomenuvši da rade na demografskim mjerama, školstvu, zdravstvu, gospodarski razvoj više nego neke druge županije i vjeruje da će to donijeti rezultat, iako za sada nije dovoljno. Također se nada da će brza cesta do Bjelovara, koja će biti izgrađena za pet do šest godina, ubrzati gospodarski razvoj županije.
Kovač je predstavila predstavila je Razvojnu agenciju Vidra VPŽ-a rekavši da je njihov fokus na JLS-ima i županijama. Ostvarili su tijesnu suradnju s drugim gospodarskim udruženjima, a jedan od njihovih zadataka je, primjerice, da prije objave EU natječaja predlože što ovdašnjem gospodarstvu treba.
- Promjenom regija sada naši mikro i mali poduzetnici mogu dobiti 70 posto potpore. Na kriterije mogu utjecati svi poduzetnici, a EK je pristala na poseban operativni program za poduzetnike u pojedinim regijama – rekla je Kovač.
Ona se založila za to da se investicije prolongiraju i temeljito pripreme, ako kasne natječaji, što je i inače spomenuto kao poseban problem. Martić je također o tome govorila smatrajući da bi se trebale priznati investicije koje su već bile, ali je problem u Europskoj komisiji koja to ne dozvoljava.
- Ako se nekome pokvari stroj, on ne može čekati natječaj da bi aplicirao za novac EU – rekla je Martić.
Osim toga, prigovorila je i tome što naši poduzetnici nemaju kulturu da sudjeluju na javnoj raspravi, nego tek kad se natječaj objavi, istaknuvši i aktualni problem da se vrlo malo ponuđača javlja na natječaje jer nisu sigurni hoće li moći zadržati ponuđene cijene. Drugim riječima, ne žele se vući po sudovima raskidajući potpisane ugovore.
Martić se nadovezala na kriterije apostrofiravši posebno onaj da treba zaposliti nove ljude. Naime, u vrijeme digitalizacije to nije toliko nužno, a upravo zbog takvog kriterioja dešavalo se da na natječajima novac dobiju tvrtke koje imaju manju mogućnost razvoja. Ona je podsjetila da je Poduzetnički inkubator VPŽ-a jedini u Hrvatskoj na županijskoj razini.
'Investitori i dobri primjeri iz prakse' naziv je teme drugog okruglog stola. Svoja iskustva sa sudionicima foruma podijelili su Ivan Ergović (predsjednik Uprave Nexe), Denis Nemčević (direktor Spider grupe) i Nenad Sabljak (predsjednik Uprave Radlovca). Razgovor je moderirao glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
Ergović je uspoređujući ovu i krizu iz 2008. rekao da su potpuno različite. Ona iz 2008. najviše je pogodili građevinski sektor, cijene i količine su pale. Ova kriza nije građevinska, a svjetski je trend da se ulaže u građevinu. I Nemčević je rekao da očekuje kako će puno lakše njegova kompanija prebroditi ovu krizu jer je jača nego 2008. za nekoliko puta.
- Lani smo imali 175 milijuna kuna prihod, diverzificirali smo poslovanje, dobili smo partnere – rekao je Nemčević.
I proizvodnja Radlovca naslanja se na građevinsku industriju pa njezin predsjednik Uprave Sabljak ne očekuje posljedice krize kakve su bile 2008.
Što se pak tiče troškova, Ergović je rekao da je naveo primjer tvornice cementa koja je prethodnih godina poslovala odlično. Lani je čak proizvela najviše cementa, ali kao nikad poslovala je lošije jer kompanija nije uspjela toliko podići cijene koliko su porasli ulazni troškovi.
Na pitanje moderatora da li bi u slučaju porasta cijena svojih proizvoda pristali pokazati koji su to i za koliko porasli inputi, sudionici okruglog stola su rekli da s tim nemaju problema. Kad su pak u pitanju investicije, Ergović i Nemčević kažu da će nastaviti sa započetim projektima, kao i Sabljak, s tim što njegova kompanija, u tom smislu, vodi konzervativniju politiku.
- Mi nismo ljubitelji banaka, investiramo onoliko koliko imamo svog novca. Investiramo isključivo u našu osnovnu djelatnost. Kažu da je to konzervativno, da nije baš pametno, ali mi funkcioniramo – rekao je Sabljak.
Time je završeno drugo po redu ovogodišnje druženje kroz projekt Lider invest o čemu je više govorio glavni urednik Lidera Šajatović. Nakon Splita i danas Virovitice, slijede još dva druženja u Cresu i Murskom Središću. U dosadašnjih šest manifestacija, kako je rekao, podijeljeno je 66 nagrada, pozvavši i investitore u Virovitičko-podravskoj županiji da se prijave za ovogodišnje nagrade.