U listopadu prošle godine, kako bilježi Državni zavod za statistiku, hrvatski izvoz u Belgiju iznosio je 159 milijuna eura. Ne bi to bilo ništa neobično da prosječni mjesečni izvoz u Belgiju tijekom prvih devet mjeseci prošle godine nije bio na razini od oko 22 milijuna eura ili, barem, da je u listopadu (kao što nije) belgijska kompanija Jan De Nul na sudskoj dražbi kupila nedovršeno jaružalo koje je za nju gradio Uljanik.
Dva objašnjenja
Nema mnogo hrvatskih kompanija koje imaju veći izvoz u Belgiju. Među vodećima su proizvođač žičanih jezgri LPT iz Preloga, proizvođač odljevaka za staklenu ambalažu Omco te Pliva. Nijedna od te tri kompanije u listopadu nije imala ni blizu tako visok skok izvoza u Belgiju, a isto tako, teško da bi se u Hrvatskoj našla ijedna proizvodna kompanija koja bi bila u stanju u jednom mjesecu fakturirati iznos od blizu milijarde kuna nekom kupcu u Belgiji. I tako smo došli do misterija na koji nismo našli pouzdan odgovor: tko je u listopadu napravio neuobičajeno velik izvozni posao s Belgijom?
Dva su moguća objašnjenja. Prvo je vezano uza spomenuto jaružalo, kompleksnu priču koja još nije završila. Jan De Nul je, naime, u listopadu bio jedini ponuđač na dražbi za kupnju nedovršenog jaružala, za koje je ponudio 794 milijuna kuna. Međutim, kako bi se zaštitila od eventualnih konkurenata u nadmetanju, belgijska je kompanija tada sama podnijela žalbu tražeći obustavu postupka prodaje radi zaštite svojih patentnih prava na opremu koja je ugrađena u jaružalo. Time je postupak prodaje bio blokiran sve do sredine prosinca.
Prema dostupnim informacijama Jan De Nul još ni tada nije bio uplatio iznos koji je ponudio za jaružalo, a i jaružalo se još uvijek nalazi u pulskom brodogradilištu, pa taj iznos nikako ne bi trebao biti uvršten ni u podatke o izvozu u Belgiju još u listopadu. Osim ako netko suviše revan u Uljaniku nije ispunio Intrastatov obrazac o primicima u trenutku kada je u listopadu održana dražba za jaružalo te ga poslao DZS-u.
Nije iz biznisa
Drugo je objašnjenje nešto prozaičnije, a to je da je DSZ naprosto pogriješio. U svakom slučaju, podatak o tako visokom izvozu u Belgiju u listopadu nikako nije mogao proizaći iz biznisa, već samo iz neke pogreške. Bude li taj zaključak demantiran, bit ćemo sretni.