Vanjskotrgovinski manjak u prva dva mjeseca iznosio je 1,55 milijardi eura. Taj će podatak, bojimo se, u idućim mjesecima biti ujedno najvažniji pokazatelj stanja cjelokupne ekonomije u zemlji. Jedino će o izvozu ovisiti hoće li BDP samo jako pasti ili će se strmoglaviti
Nažalost, za prva dva mjeseca ove godine u vanjskotrgovinskoj razmjeni možemo konstatirati samo da su tempi passati i da se još dugo neće ponoviti. Hrvatski je izvoz, prema prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u tom razdoblju iznosio 2,43 milijarde eura, što je bilo solidnih 4,7 posto više nego u istome lanjskom razdoblju. Uvoz je pak rastao prema malo nižoj stopi, 3,6 posto, te je iznosio blizu četiri milijarde eura.
Pad je neizbježan
Vanjskotrgovinski manjak u prva dva mjeseca iznosio je 1,55 milijardi eura. Taj će podatak, bojimo se, u idućim mjesecima biti ujedno najvažniji pokazatelj stanja cjelokupne ekonomije u zemlji jer deviznih prihoda od turizma neće biti, a gotovo će sigurno izostati i devizne doznake stanovništvu. Tako će jedino o izvozu ovisiti hoće li BDP samo jako pasti ili će se strmoglaviti.
Naravno, prognoze za iduće razdoblje nisu optimistične. Kako navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori, 'zbog širenja virusa u Hrvatskoj i drugim zemljama, povremenog zatvaranja granica i problema u proizvodnji i protoku robe od ožujka će se, vrlo vjerojatno, bilježiti pad vrijednosti izvoza i uvoza na godišnjoj razini. Konačni rezultati za cijelu godinu ovisit će o trajanju i intenzitetu pandemije, ali past će vrijednost ukupne robne razmjene i upitno je samo koliko će taj pad iznositi'.
Unatoč rastu hrvatskog izvoza na početku godine neki su se negativni trendovi pojavili već u siječnju. U tom je mjesecu, naime, zabilježen prilično izražen pad izvoza na četiri ključna hrvatska izvozna tržišta. U odnosu na siječanj prošle godine izvoz na talijansko tržište pao je za 11,5 posto, na njemačko za 6,6 posto, na slovensko za 7,4 posto, a na tržište Bosne i Hercegovine za 9,4 posto.
Skok Mađarske
Pad s tih tržišta ponajprije je nadoknađen visokim rastom (168 posto) izvoza u Mađarsku, koji je u siječnju iznosio blizu sto milijuna eura. Prema dostupnim DZS-ovim podacima za siječanj, toliko visok rast izvoza u Mađarsku najvjerojatnije je ostvaren prodajom sirove nafte i plina jer je u tome mjesecu, posve neuobičajeno u odnosu na strukturu hrvatskog izvoza, izvoz najviše rastao u djelatnosti rudarstva i vađenja. Za razliku od 5,3 milijuna eura izvoza u lanjskom siječnju, ove je godine u prvome mjesecu izvoz djelatnosti rudarstva i vađenja bio veći od 67 milijuna eura, što otprilike odgovara siječanjskom rastu izvoza u Mađarsku.