Sjeverna Hrvatska lani je radila na otprilike pedeset posto turističkog prometa iz 2019., a hrvatski je turizam ukupno ostvario tridesetak posto rezultata iz tog razdoblja
Regionalno gledano, kontinentalne destinacije, posebice one na sjeveru, prolaze pandemiju mnogo bolje od morskih iako je riječ o mnogo manjim volumenima smještajnih kapaciteta i gostiju općenito. No ako uspoređujemo trendove, sjeverna Hrvatska lani je radila na otprilike pedeset posto prometa iz 2019., a hrvatski je turizam ukupno ostvario tridestak posto rezultata iz tog razdoblja.
S obzirom na to da svjedočimo trendu sličnom lanjskome, turistički radnici na sjeveru nastavljaju razvijati provjerene 'pandemijske' proizvode. Na prvom su mjestu aktivnosti na otvorenome (outdoor) i glavni su marketinški fokus domaći gosti, koji sjeverne izletničke destinacije posjećuju mnogo više nego prije pandemije. Što se ulaganja tiče, za sada još nema novih i nekih kapitalnih, nego se postupno osuvremenjuju i rekonstruiraju postojeći projekti. S druge strane, županijske turističke zajednice pripremaju nove sadržaje i osmišljavaju njihovu promidžbu na emitivnim tržištima.
Smanjen proračun
Pobjednice su korone u Krapinsko-zagorskoj županiji kuće za odmor s nizom dodatnih sadržaja kao što su bazeni, saune, široka lepeza sadržaja za djecu i one koje se nalaze na osami ili su dijelom izmaknute iz urbanijih sredina, a opet dovoljno blizu da gosti imaju na raspolaganju sve što im je potrebno tijekom boravka.
– Najmanje su pogođeni krizom oblici smještaja kao što su objekti u domaćinstvu u kojima su kategorizirane i kuće za odmor. U odnosu na 2019. ostvaren je rast udjela u dolascima od šest posto i udjela u noćenjima od 4,5 posto. Najviše je pogođen krizom smještaj u hotelima, koji bilježi pad udjela dolazaka od 4,94 posto i noćenja od 6,10 posto u odnosu na 2019. Međutim, ne smijemo zaboraviti da mi na kontinentu ipak radimo 365 dana u godini i da zbog toga nismo osjetili toliki pad kao naša morska odredišta – objašnjava Sanja Škrinjar, voditeljica ureda Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije.
Najviše planiranih aktivnosti otkazali su, dodaje, tijekom 2020., što zbog korone, što zbog toga što je Hrvatska turistička zajednica stavila izvan snage svoj program rada za 2020., čime se automatski županijski turistički proračun smanjio za 1,4 milijuna kuna, a smanjeno je i sufinanciranje iz tog proračuna za pola milijuna kuna, pa je sveukupno proračun TZ-a smanjen za 50-ak posto. No, kaže Škrinjar, predaha nema.
Na biciklu, na konju
Ove godine projekti idu dalje, posebno se dalje razvijaju cikloturizam i općenito aktivnosti na otvorenome.
– Usredotočeni smo na razvoj aktivnog turizma izradom krovnog vizuala te vrste turizma i pripadajućih vizuala za cikloturistički, konjički i pješačko-trkački segment te standarda za to kako bi na kraju cijelo odredište 'Zagorje – bajka na dlanu' bilo jednoobrazno označeno. Sljedeće godine planiramo izraditi i zajedničku digitalnu platformu. Zasad imamo 27 odmorišta za cikloturiste, što je rezultat višegodišnjeg rada i ulaganja Krapinsko-zagorske županije uz MINTS-ovo sufinanciranje – kaže Škrinjar.
Jedan je od najvećih investicijskih projekata u Krapinsko-zagorskoj županiji gradnja Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Zabok, na kojem bi radovi trebali početi ovo ljeto i trajati otprilike 18 mjeseci. Uz to se u Srednjoj školi Zabok provodi projekt Regionalni centar Zabok – ReCeZa, financiran sredstvima iz Europskoga socijalnog fonda, čiji je cilj jačanje kompetencija svih nastavnika, profesora i mentora te priprema za skorašnje nove aktivnosti Regionalnog centra u kojem će niknuti četiri novih zanimanja (pomoćni ugostitelj, tehničar za ugostiteljstvo, organizator poslovanja u ugostiteljstvu i organizator poslovanja u turističkoj zajednici).
– Ove godine očekujemo bolje rezultate od lanjskih. Da smo na dobrom tragu, pokazuju do sada ostvareni rezultati. U prva četiri mjeseca u Krapinsko-zagorskoj županiji imali smo devet posto više dolazaka i 87 posto noćenja ostvarenih u istom razdoblju 2020. – zaključuje Škrinjar.
Milijun nepovratnih kuna
U Varaždinskoj županiji nastavlja se pozitivan trend s projektom 'Kuće za odmor s pričom'. Takvi su objekti među rijetkim dobitnicima koji su zabilježili rast noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i to za čak devet posto.
– Najviše su pogođeni objekti odnosno odredišta koja su temeljila svoju ponudu na festivalima i poslovnim događanjima, prije svega gradovi i hotelski smještaj. Gotovo sve velike manifestacije i sportske priredbe nisu se održale, primjerice Varaždinske barokne večeri i Špancirfest, što je utjecalo ne samo na turističke pokazatelje nego i na sve ostale povezane djelatnosti na širem području županije. Manifestacije su i ove godine na čekanju jer izravno ovise o epidemiološkoj situaciji. Zbog toga Turistička zajednica Varaždinske županije planira budućnost turizma upravo na temeljima koje je postavila pandemija, a to su prije svega razvoj i poticanje selektivnih oblika turizma te izbjegavanje poticanja masovnosti – objašnjava Miran Bojanić Morandini, direktor TZ-a Varaždinske županije.
Ove će se godine odredište usmjeriti na poticanje razvoja kulturnog turizma (projektom '100 dvoraca sjeverne Hrvatske') i outdoor turizma, za koji je interes iznimno porastao.
– Potenciramo prije svega aktivnosti na Dravi i oko nje, ali i paraglajderske i ostale aktivnosti boravka u prirodi poput nordijskog hodanja, planinarenja i sličnog, posebno na planinama Ivančici, Ravnoj gori i Kalniku. Ove godine nastavljamo aktivnosti na projektu 'Kuće za odmor s pričom' pokretanjem četvrtoga certifikacijskog kruga, postavljanjem dodatne turističke signalizacije, edukacijama i dodatnom promidžbom. Intenzivirat ćemo i aktivnosti na projektu 'Agroturizam s pričom' kojim će se proširiti turistička ponuda uključivanjem poljoprivrednih gospodarstva u turističku ponudu Varaždinske županije – dodaje Bojanić Morandini.
Bez obzira na pandemiju, u Varaždinskoj županiji i dalje je primjetno otvaranje novih smještajnih objekata, prije svega kuća za odmor u ruralnom dijelu, što Županija potiče potporama u turizmu. I ove godine dodijelit će milijun kuna nepovratnih potpora pravnim i fizičkim osobama.
Turistički radnici svjesni su da je novonastala situacija, iako je promijenila dosadašnji način poslovanja, otvorila i mnogo prilika. Ponajprije je povećala potražnju za još neotkrivenim, manje turističkim i mirnijim odredištima, kojima sjever Hrvatske svakako obiluje.