Zbog veće mogućnosti rada izvan poslovnog prostora, tzv. smart workinga, sada je brže i lakše zaposliti i neke ljude izvan sjedišta kompanija. I to nam je donijela pandemija: poslodavci biraju kvalitetnu radnu snagu, gdje god ona stanovala
Koronakriza i 'novo normalno' čini se da vrlo brzo uzimaju maha i kad je posrijedi zapošljavanje u Zagrebu i okolici, i to tako da se smanjuje pritisak na glavni grad koji je do sada bio pravi magnet za zapošljavanje raznih struktura zaposlenika, od top-menadžmenta, proizvodnih i uslužnih radnika do uredskih zaposlenika. Iako je magično privlačio ljude iz svih dijelova Hrvatske, što potvrđuju i podaci Državnoga zavoda za statistiku (DZS), nije sigurno da će ondje zadržati posao, a kamoli ga naći, analizirajući samo najnovije podatke, odnosno broj evidentiranih zaposlenih u srpnju i kolovozu. Ako se usporedi podatak iz 2005., kad je u Zagrebu bilo ukupno 371 tisuća zaposlenih, 2012. taj je broj narastao na 398 tisuća, a u srpnju ove godine popeo se na nešto manje od 420 tisuća.
Unatoč trendu kontinuiranog rasta zaposlenih u Zagrebu već ovogodišnji kolovoz bilježi pad zaposlenih u odnosu na srpanj jer je, prema podacima Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj, broj zaposlenih u Zagrebu u samo mjesec dana pao je na oko 418 tisuća. Ako se tomu doda procjena HNB-ovih analitičara iz izvješća 'Financijska stabilnost' da će zaposlenost do kraja godine nastaviti padati, migracije u potrazi za novim poslom, posebice iz glavnoga grada prema ostatku zemlje, tek se mogu očekivati.
Udar na likvidnost
Headhunteri s kojima smo razgovarali ističu da je u mnogim kompanijama u tijeku veliko preslagivanje, barem u visokom i srednjem menadžmentu. Izvor koji je htio ostati anoniman navodi da se, prema informacijama koje je dobio od klijenata, brojni menadžeri ne snalaze u novonastaloj situaciji izazvanoj pandemijom jer im je rad od kuće, vlastiti, a još više onaj zaposlenika kojima upravljaju, poremetio procese. Iako se zaposlenici gotovo odreda žale da od kuće rade više, nerijetko je slučaj da je poslovanje neučinkovitije, prije svega jer se dio top-menadžmenta ne snalazi u kriznim situacijama, toliko da su se neki timovi posve raspali, odnosno više ne funkcioniraju timski. Stoga će, kaže naš izvor, idućih mjeseci možda biti posla s kadrovskim preslagivanjem, ali i migracijama koje će uključiti otkaze i selidbe iz Zagreba u neke za život i poslovanje manje skuplje sredine.
Zbog udara na likvidnost moralo se restrukturirati i poslovanje, pa se očekuje val preseljenja cijelih pogona i tvrtki izvan Zagreba i Zagrebačke županije. Mnogi su poslovni prostori u zagrebačkim poslovnim centrima već otkazani ili reducirani. S druge strane, sindikati upozoravaju da je rad od kuće uvod u nova otpuštanja ili nepovoljnije ugovore o radu, koji neće toliko biti naklonjeni radnicima kao dosadašnji.
Najviše kandidata
Ipak, ima i onih koji krizi zasad uspješno odolijevaju i nisu mijenjali politiku zapošljavanja. Naprotiv, zapošljavaju i dalje, samo su tomu prilagodili modele i načine poslovanja te postupak selekcije budućih zaposlenika. Inspiracija za to su prije svega oni najuspješniji, pozicionirani među deset najjačih poslodavaca prema prihodima u 2019., svi odreda sa sjedištem u Zagrebu. Na pitanje koliko su radnici iz ostalih sredina i dalje spremni doći raditi u Zagreb, ima li za to potrebe te je li Zagreb i dalje magnet za privlačenje radne snage ili su sada radne migracije prema glavnom gradu manje izražene, u Hrvatskom Telekomu (HT) odgovaraju da se i dalje najviše zapošljava u glavnom gradu, gdje je i najveći broj prijavljenih kandidata.
– No zbog uvođenja novog koncepta rada, smart worka, koji omogućava punu fleksibilnost povremenog, pa i stalnog rada od kuće, nažnije promičemo rad na ostalim lokacijama u Hrvatskoj, ne nužno u sjedištu kompanije. Primjerice, trenutačno imamo oglašeno zapošljavanje developera u Splitu i natječaj za voditelja projekata u svim hrvatskim regijama. Vjerujemo da će upravo naš smart work povećati regionalnu zapošljivost u raznim dijelovima zemlje i tako omogućiti da kvalitetni stručnjaci ostanu u svojim lokalnim zajednicama kao nositelji širega društvenog razvoja – ističe Igor Vukasović, direktor HT-ovih Korporativnih komunikacija.
Broj zaposlenih na razini HT Grupe relativno je stabilan, trenutačno ih je oko 5100, a neznatno smanjenje u odnosu na prošlu godinu prouzročeno je manjim brojem zapošljavanja na frontline-pozicijama, onima koje su u izravnom kontaktu s korisnicima, kažu u tom teleoperatoru i dodaju da je fluktuacija zaposlenika na takvim pozicijama bila manja, prije svega zbog situacije uvjetovane pandemijom, pa je i njihova potreba za zapošljavanjem zbog toga ove godine bila manja. Nova zapošljavanja planiraju i dalje, prije svega specijaliziranih profila IT stručnjaka.
Sustavno zapošljavaju
Farmaceutska kompanija Pliva Hrvatska, dio Teva grupe, i dalje sustavno zapošljava. Unatoč pandemiji ove je godine zaposlila 140 novih radnika, a zbog dodatnog širenja poslovnih aktivnosti i preuzimanja novih projekata u tijeku je ciklus zapošljavanja u kojem do kraja ove godine planira zaposliti još stotinu novih ljudi na različitim položajima u odjelima proizvodnje, održavanja i skladištenja.
– Smanjili smo broj ljudi na lokacijama kako bismo povećali mogućnost fizičke distance onih koji su nužni i istodobno ostatku zaposlenih omogućili da, ako zatreba, rade od kuće – ističe Tamara Sušanj Šulentić, viša direktorica Komunikacija Plive Hrvatska, no ne kaže je li i dalje trend zapošljavanje u sjedištu kompanije ili je rad od kuće, prije svega obavljanje uredskih poslova, omogućio i onima iz ostalih dijelova Hrvatske da budu dijelom Plivina tima.
Kad je riječ o selekcijskom postupku, prilagođen je novoj situaciji. U odabiru novih zaposlenika primjenjuju se telefonski probir i opcije online testiranja znanja i kognitivnih sposobnosti te mnogo drugih digitalnih alata, objašnjavaju u Plivi, tvrtki koja danas ima oko 2400 zaposlenika i u ovom trenutku ne namjerava smanjiti njihov broj zbog krize prouzročene pandemijom COVID-19.
Vrlo dobar potez
I jedna od naših najvećih banaka, Privredna banka Zagreb (PBZ), dio talijanske grupe Intesa Sanpaolo, ističe da zapošljava u sličnom opsegu kao u prijašnjem razdoblju. Trenutačno većina zaposlenika radi od kuće (smart working), a manjina njih u poslovnoj mreži radi izvan poslovnih prostorija zbog specifičnosti posla i izravnog rada s klijentima.
– Najviše je radnih mjesta u Zagrebu, ali upravo zbog veće mogućnosti rada izvan poslovnog prostora, tzv. smart workinga, sada je brže i lakše zaposliti i neke ljude izvan Zagreba. U Varaždinu imamo snažan informatički tim. Nedavno smo zaposlili nekoliko novih ljudi matematičke struke iz Osijeka, što nam je bio vrlo dobar potez jer su pokazali veliku stručnost – ističu u PBZ-u i dodaju da od zacrtanih planova zapošljavanja nisu odstupali i da trenutačno imaju 3510 zaposlenika, otprilike onoliko koliko ih je bilo i prije krize zbog koronavirusa.
Donedavno je u Hrvatskoj rad od kuće bio nezamisliv, kao i radna migracija stanovništva unutar zemlje, posebno izvan glavnoga grada, jer je Zagreb bio dominantan centar gospodarske moći koji je 2019. participirao s 50 posto u ukupnim prihodima i 60 posto u neto dobiti i u njemu je radilo gotovo 40 posto svih zaposlenih. Ali kriza zbog COVID-19 pokazala je da se sve može promijeniti preko noći, stoga se ne bi trebalo čuditi nastupi li vrlo brzo nov trend koji za Hrvatsku dugoročno i ne bi bio tako loš – naseljavanje ostatka zemlje u potrazi za zaposlenjem ili boljom poslovnom prilikom.