‘Mamut‘ je 883 milijuna kuna vrijedan projekt regionalnoga vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije u Zagrebu, od čega će iz središnje europske kasice prasice stići 483,9 milijuna kuna
Ni u posljednjoj regiji koju je 'posjetio' ovogodišnji 'Lider invest' nema previše iznenađenja kad su u pitanju fondovi EU, točnije Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.' (OPKK). Ključni su projekti, kao i u većini države, infrastrukturni, prije svega u vodnome gospodarstvu i prometu. 'Mamut' je 883 milijuna kuna vrijedan projekt regionalnoga vodoopskrbnog sustava Zagrebačke županije u Gradu Zagrebu, od čega će iz središnje europske kasice prasice stići 483,9 milijuna kuna. Prvi sljedeći projekt prema vrijednosti u promatranim središnjim regijama (Grad Zagreb, Zagrebačka, Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija) malo je manje vrijednosti – odnosi se na rekonstrukciju kolosijeka željezničke pruge i gradnju novoga na dionici Dugo Selo – Križevci (792 milijuna kuna, od čega 639 milijuna nepovratnih sredstava).
Mnogo privatnih projekata
Ukupno gledano, Grad Zagreb sasvim očekivano predvodi tu skupinu s čak 7,3 milijarde kuna vrijednim projektima (5,2 milijarde nepovratnih sredstava). Slijedi Zagrebačka županija s 4,4 milijarde (2,6 milijardi) iako ni Sisačko-moslavačka, ako se gledaju ukupni iznosi, ne stoji loše. Projekti unutar ovog programa u toj županiji vrijede gotovo dvije milijarde kuna, pri čemu EU daje čak 1,1 milijardu. Posebno zato veseli rijetkost za hrvatske uvjete, velika prisutnost privatnih tvrtki u prvih deset najvrjednijih projekata u Karlovačkoj županiji. Tako drugoplasirana Reta d.o.o. može računati na 11 milijuna europskih kuna za projekt vrijedan 42 milijuna, ILSAD na 8,4 milijuna kuna od potrebnih 29,6 milijuna, Građevinski obrt Špelić na sedam milijuna od 26 milijuna kuna, IV-ER-Kontex vatrogasne cijevi na 8,6 milijuna od 26 milijuna i Aquaterm na 8,4 milijuna za investiciju vrijednu 23 milijuna kuna. Pritom u prvih deset nema nijedan projekt vodnoga gospodarenja, što je gotovo nevjerojatno. Karlovački popis time se uočljivo izdvaja od premoćne većine drugih u državi prisutnošću privatnog sektora u vrhu popisa povučenoga europskog novca.
Grad Zagreb uglavnom je okrenut javnoj infrastrukturi, od čega donekle odudara Centar za napredne laserske tehnike Instituta za fiziku, koji će gotovo potpuno biti financiran europskim novcem (od potrebnih 121,3 milijuna kuna, iz fondova EU bit će isplaćeno 121,2 milijuna kuna).
Gospodarenje otpadom
Među prvih deset zanimljiv je i projekt povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u tvrtki Ericsson Nikola Tesla (73,2 milijuna kuna/20). Uvjerljivo najveći projekt Karlovačke županije unutar OPKK-a je Centar za gospodarenje otpadom vrijedan 328,8 milijuna kuna, od čega će 195,6 milijuna financirati EU, a svi ostali projekti manji su od pedeset milijuna kuna, ali zato umnogome usmjereni prema privatnom sektoru.
Zagrebačka županija, pak, pored nemalog broja vodnih projekata u prvih deset ima i Rimac Automobile, koji će dobiti 52,2 milijuna kuna nepovratnih sredstava za razvoj i homologaciju supersportskoga električnog automobila C2 (ukupna vrijednost je 128,6 milijuna), a od privatnika u prvih deset smjestili su se još Klimaoprema d.d. s gradnjom novog proizvodnog pogona (30 milijuna kuna od potrebnih 98,3) i KFK d.o.o, također s gradnjom novog pogona (29,7 milijuna kuna od potrebnih 89,2).
Vodna infrastruktura u Sisačko-moslavačkoj županiji, sudeći prema iznosima i broju projekata, bit će uskoro fantastična jer prva tri projekta vrijede milijardu kuna, što je praktički pola ukupne vrijednosti projekata unutar OPKK-a. Znatno bolju infrastrukturu tako će dobiti Kutina, Petrinja i Novska, u čemu će EU sudjelovati s 576 milijuna kuna. U toj županiji, za razliku od ostalih u regiji središnja Hrvatska, nema nijedan projekt iz privatnog sektora unutar prvih deset, a prvi se pojavljuje tek na 15. mjestu. Optiplast d.o.o. iz Siska dobit će 19,6 milijuna kuna europskih sredstava za gradnju hale i nabavu nove tehnologije (ukupna vrijednost iznosi 29,2 milijuna kuna).
'Vodna' dominacija
Nakon analizirane cijele Hrvatske i svih 20 županija plus Grad Zagreb, nekoliko je ponavljajućih motiva koji nude općenite zaključke, barem kada je riječ o Operativnom programu konkurentnost i kohezija, namijenjenom ponajprije gradnji javne infrastrukture, ali i jačanju malih i srednjih poduzeća. Vodno gospodarstvo ukupno gledano uvjerljivo dominira troškovnicima hrvatskih županija, što ne iznenađuje imajući u vidu nerijetku zapuštenost te infrastrukture, a slijede promet, okoliš i energetika, kao što je osnovnom svrhom OPKK-a i zamišljeno. Uz tek nekoliko iznimki poput Zadarske i Karlovačke županije, privatni sektor, kao i razvoj i istraživanje, kotira relativno slabo u rasponu prvih deset ili dvadeset projekata po županijama, što se djelomično može objasniti u pravilu osjetno većim iznosima potrebnim za javne infrastrukturne projekte. Jednako tako, neke županije jednostavno imaju veće potrebe za takvim tipom ulaganja od drugih.
Ipak, kako pokazuju spomenuti primjeri, neke županije uspjele su usmjeriti i znatna sredstva prema privatnom sektoru, čiji su razvoj i poboljšanje konkurentnosti ključni za dugoročan i održiv razvoj svih hrvatskih županija. S više jakih i agilnih malih i srednjih poduzeća, nalaže ekonomska logika, potreba za financiranjem infrastrukturnih projekata bit će manja jer će njihovi financijski i drugi doprinosi omogućiti jedinicama lokalne uprave i samouprave samostalno održavanje i unaprjeđivanje nužnih komunalnih usluga. To, pak, otvara prostor još većem trošenju dostupnih europskih sredstava na realni sektor i daljnje poboljšanje njegove konkurentnosti i sofisticiranosti.