Djeca koja su profile (‘legalno‘ ili ne) otvorili dok su bili mlađi od deset ili 11 godina, imaju više virtualnih prijatelja, ali i posjećuju više internetskih stranica koje njihovi roditelji ne bi odobrili te pokazuju znakove ‘problematičnog digitalnog ponašanja‘
Iako još uvijek postoji mnogo nepoznanica u vezi utjecaja društvenih platformi i tehnologije na mlade, znanstvenici su došli do konsenzusa - one su mač s dvije oštrice. To potvrđuje i nova studija objavljena u Computers in Human Behavior koju su proveli istraživači iz američkog instituta Wellesley Centers for Women i to na 750 školaraca.
Prema njihovim saznanjima, klinci koji su se priključili društvenim mrežama, posebno Snapchatu i Instagramu, prije nego su napunili 11 godina, u većoj se mjeri povezuju s 'problematičnim digitalnim ponašanjem' od onih koji su na virtualne platforme zakoračili koju godinu kasnije. Djeca koja su profile ('legalno' ili ne) otvorili dok su bili mlađi od deset godina, imaju više virtualnih prijatelja, ali i posjećuju više internetskih stranica koje njihovi roditelji ne bi odobrili. Također, kako je pokazalo istraživanje, pokazuju veću razinu 'neempatičnog online ponašanja' i veća je vjerojatnost da će postati žrtvama online bullyinga.
Toksičnost platformi
Kako piše portal Fast Company, rezultati ovog istraživanja ne iznenađuju publiku koja je upoznata s velikom krizom Facebooka i to zbog internih dokumenata koji su dospjeli u javnost uz malenu pomoć zviždača, bivših zaposlenika. Među ostalim, ti dokumenti potvrđuju tezu o toksičnosti društvenih mreža, ali i otkrivaju na koji način sa specijalnim oglasima mame tween i teen publiku. Također, iako je na većini društvenih mreža mlađima od 13 godina zabranjen pristup javna je tajna da vlasnici platformi ne čine gotovo ništa ne bi li ih spriječili da profile otvore s lažnim podacima.
Da taj 'ilegalan' pristup mrežama nije nikakva iznimka potvrđuje i ekipa iz instituta Wellesley koja je otkrila da je trećina ispitanika počela društvene mreže koristiti već s 11 ili 12 godina, a jedna trećina i prije nego je napunila 10. No, kako je u priopćenju izjavila voditeljica studije Linda Charmaraman, to ne znači da je sve izgubljen slučaj.
Prednosti platformi
Naime, njihovo je istraživanje pokazalo da roditelji doista mogu umanjiti negativan utjecaj društvenih mreža i to tako što im ograniče vrijeme koje na njima provode ili uvedu restrikciju korištenja pametnih telefona. Na ispitanike čiji su roditelji doista imali kontrolu nad vremenom i sadržajem kojeg konzumiraju, društvene su mreže imale manje negativan utjecaj. Da sve nije tako crno govori im i podatak da klinci koji su se u svijet virtualnog umrežavanja uključili prije 11-te godine pokazuju veći društveni angažman - objavljuju podržavajući sadržaj i bave se aktivizmom (naravno, sukladno svojoj dobi).
Istraživači to objašnjavaju tezom da im je ta rana socijalizacija pomogla da shvate pozitivne i negativne potencijalne platformi. Na koncu, slažu se u tome da će pravi efekti internetske revolucije biti poznati tek kad klinci odgojeni u eri društvenog umrežavanja napune 20 ili 30 godina. No, prije nego što odrastu, društvene platforme trebaju konzumirati s mjerom i uz što je mogu veću kontrolu odraslih.