Preko deset posto globalnog BDP-a troši se na saniranje posljedica nasilja u najširem smislu, a 1,4 milijuna nasilnih smrti godišnje uzrokuje nestabilnost, usporava ekonomski napredak i povećava nejednakost
Ima li mir cijenu? Na ovo pitanje vjerojatno biste mogli odgovoriti na dva načina. Prvi je da suvereno zaključite da mir nema cijenu; on je neprocjenjiv, a drugi da ne postoji način da se njegova cijena utvrdi. Također, mogli biste dodati da je pitanje besmisleno. No, to nije tema. Barem ne za znanstvenike iz instituta Economics and Peace (IEP) koji su pokušali otkriti za točno koliko dolara bismo bili bogatiji da svijetom vlada mir.
Kako je nedavno prenio Svjetski gospodarski forum (WEF), prema IEP-u 2019. konflikti i nasilje svijet su koštali 14,4 bilijuna dolara. To je otprilike pet dolara po glavi Zemljana dnevno. Kako bi pojasnili o koliko velikom iznosu se radi, u WEF-u su naveli da više od devet posto svjetske populacije (689 milijuna ljudi) dnevno živi s manje od 1,9 dolara dnevno. Preko deset posto globalnog BDP-a troši se na saniranje posljedica nasilja u najširem smislu, a 1,4 milijuna nasilnih smrti godišnje uzrokuje nestabilnost, usporava ekonomski napredak i povećava nejednakost.
Pozitivan mir
U izvještaju IEP-a 'The Economic Value od Peace 2021' deset najugroženijih zemalja troši 59 posto BDP na posljedice nasilja, a na jednu nasilnu smrt dolazi u prosjeku 40 ozlijeđenih. Globalni trošak je između 2018. i 2019. pao za 64 milijarde dolara, ali je i dalje za 1,2 bilijuna viši nego 2012. Izvještaj, također, u izravnu vezu dovodi mir i prosperitet - BDP po glavi stanovnika je čak 30 posto veći kod onih zemalja koje su kroz period od 20 godina živjele u miru.
Također, kod njih su zabilježene i niže razine inflacije i nezaposlenosti. Od ukupne svote koja se globalno troši na prevenciju, suzbijanje, pa i sudjelovanje u nasilju (rat), najveći dio odlazi na vojsku (5,9 bilijuna dolara), a nešto manji dio na internu sigurnost (4,9 bilijuna dolara). Kako poručuje Svjetski gospodarski forum, kad bi se manje novca trošilo na obuzdavanje nasilja i održavanje 'pozitivnog mira' (ne odgovaranje na nasilje nasiljem), novac bi se mogao trošiti na mnogo produktivnije aktivnosti koje generiraju veće novčane, a i socijalne povrate. Temelji pozitivno mirnog društva su, kako kažu, dobro funkcionirajuća vlada, zdravo poslovno okruženje, uvažavanje tuđih prava, slobodan protok informacija, visoka razina ljudskog kapitala, niska razina korupcije i pravedna raspodjela resursa. Svjetski ekonomski forum pozvao je velike i male tvrtke da prepoznaju potencijal u radu za mir citirajući bivšeg predsjednika Goldman Sachsa, pokojnog Petera Sutherlanda, koji je izjavio da: "Biznis napreduje tamo gdje društvo napreduje."