U HNK gostuju tri najbolje predstave europske produkcije, Lomeći valove, Neprijatelj naroda i Nachlass
Ovogodišnji 17. Festival svjetskog kazališta u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu donosi predstave Lomeći valove Les Théâtres De La Ville De Luxembourg iz Luksemburga redateljice Myriam Muller, Neprijatelj naroda, kazališta Schaubühne Berlin iz Njemačke, glasovitog njemačkog redatelja i stalnog gosta Festivala Thomasa Ostermeiera te projekt Nachlass kazališne trupe međunarodnog ugleda - Rimini protokol, Théâtre de Vidy Lausanne iz Švicarske.
Intendantica HNK u Zagrebu, Dubravka Vrgoč istaknula je kako je u 17 godina, koliko i traje festival, publika mogla vidjeti više od šezdeset europskih i svjetskih kazališnih skupina koji su u tom trenu određivali izgled europskog i svjetskog kazališta.
- Ove ćemo godine vidjeti tri najbolje od najboljih predstava europske i svjetske produkcije koji upućuju na nove trendove, a obilježile su teatar u prošloj sezoni, rekla je Vrgoč.
Ravnatelj Drame HNK u Zagrebu Ivica Buljan rekao je kako ovogodišnji Festival s tri predstave nastavlja tematski i autorski predstavljati umjetnike koji su se već etablirali kao pokretači kazališnih estetika te je izdvojio predstavu berlinskog kazališta Schaubühne Neprijatelj naroda, koja je na programu u utorak 1. listopada, dramu velikog nordijskog pisca Henrika Ibsena koju redatelj Thomas Ostermeier čita iz perspektive suvremenosti.
Jedna od atrakcija ovogodišnjeg Festivala svjetskog kazališta, kazališna je trupa Rimini protokol, Théâtre de Vidy Lausanne iz Švicarske, koja prvi put gostuje u Hrvatskoj, a koju se može pogledati 2. i 3. listopada. Međunarodni ugled stekli su projektima dokumentarnog kazališta, a mnoge njihove radove karakterizira interaktivnost i upotreba tehnologije na zabavan način.
Njihov projekt Nachlass, redatelja Stefana Kaegia, scenografa i kipara Dominica Hubera, s producentom Brunom Devilleom i dramaturginjom Katjom Hagedorn propitkuje temu smrti u suvremenom svijetu.
Ovim projektom Rimini Protokol svjedoči o paradoksalnom odnosu koje današnje društvo ima prema smrti. Od čega se sastoji proživljeni život? Koje uspomene ostaju? Koliko će nas pamtiti oni koji ostaju? Što ćemo prenijeti budućim generacijama? To su pitanja koja se ne mogu riješiti administrativnim popunjavanjem formulara. Projekt Nachlass oblikuje društveno sjećanje i svjedočanstvo podsjećajući svakoga o vezama s onima kojih više nema i onome što će se prenijeti u budućnost.