U najvećoj studiji prehrambenih navika u Hrvatskoj koju je proveo GfK Hrvatska saznalo se smo da su protekle dvije pandemijske godine napravile vojsku Materchefova.
U usporedbi s istraživanjem iz 2019. kuhamo češće, ali pojedemo jednak broj obroka jer manje jedemo vani. Čak su i tzv “Instant jedači” počeli znatno više kuhati. Iako češće jedemo doma, povećao se broj obroka koje jedemo sami. Velika je promjena u aktivnostima za vrijeme obroka, Sada puno češće surfamo, slušamo glazbu, gledamo TV i češće radimo dok jedemo. Uz obrok pijemo više vode iz slavine, ali i više čaja i više mineralne vode u odnosu na 2019. godinu. Povećalo se i uzimanje vitaminskih dodataka prehrani.
U jednom prosječnom tjednu studenog 11 posto kućanstava zamjesi vlastiti kruh. Za nas 85 posto važno je da nam obitelj i prijatelji pohvale jelo.
Čak 30 posto preskače doručak radnim danom. S doručkom su, iznenađujuće, najdiscipliniraniji Milenijalci, dok su Boomeri, koji su nas učili kako je doručak važan, bili dobri učitelji, ali su loši učenici. Regionalno su također velike razlike, uz Zagrebčane kao doručkoljupce i Slavonce kao doručkomrsce.
Priprema doručka, jutarnje i popodnevne užine motivirana je održavanjem zdravlja, dok je uživanje u okusu motiv koji stoji iza ručka, večere i noćne užine.
Šansa da ćete u hrvatskom doručku pronaći svježe voće dvostruko je veća nego u srpskom doručku.
Šansa da ćete u hrvatskom doručku pronaći jaje gotovo je dvostruko manja nego u srpskom doručku. Ipak, jaje je vladar naših doručaka u obje zemlje.
Čokolada se nalazi u 4 posto naših doručaka i u 10 posto naših noćnih obroka!
Vino je uz vodu iz slavine i čaj, na visokom trećem mjestu u izboru pića uz večeru, ali i na iznenađujućem drugom mjestu uz ručak.