Piše: Monika Perolić, studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i članica Ekonomske klinike
Otkad postoji čovječanstvo, postoji i novac. U današnjem suvremenom poimanju novca nezamislivo je da smo prošli put od školjki i žita do brojki na ekranu kako bismo pribavili dobra i usluge koje su nam potrebne. Kako bismo razumijeli suvremeni novac te nastanak i ulogu bitcoina u današnjem financijskom sustavu, moramo se vratiti njegovim pretečama. Kao studentica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, smatram da je bitno ući u srž ekonomije kako bismo zaista razumijeli potencijal bitcoina te u čemu točno leži potreba za njime.
Novac i njegove preteče
Krenut ćemo od osnova. Bitcoin kakav poznajemo danas je vrsta novca. Ali postavlja se pitanje što je novac kada se njegova definicija konstantno mijenjala kroz povijest. Različito smo poimali novac za vrijeme nekadašnjih trampi na kojima su se koristila primitivna sredstava razmjene poput krzna, soli, žita, ugljena do plemenitih metala i papira u razvijenijim fazama trgovine pa sve do danas. Kako bi nešto predstavljalo vrijednost, ljudi moraju imati povjerenja u dogovorenu valutu te vjerovati i jednoznačno prihvatiti da je ta jednica od vrijednosti te da će ostati vrijedna dovoljno dugo da im se čuvanje te vrijednosti isplati u budućnosti.
Razvoj financijskog sustava
Kroz vrijeme su ljudi shvatili da je nepraktično nositi velike količine zlata ili drugih plemenitih metala kako bi obavljali svoje kupnje stoga je na scenu stupio papirnati novac. Kako je to funckioniralo? Banka ili vlada bi ponudila 'čuvati' vašu polugu zlata i u zamjenu bi vam dala 'račun' ili certifikat koji bi predstavljao vrijednost čuvane količine zlata. Recimo da ste u banku odnijeli zlatne poluge u protuvrijednosti od 1000 dolara, zauzvrat biste dobili certifikat na kojemu bi pisala vrijednost položenog zlata. Ne samo da je ovaj oblik novca bio puno lakši za nošenje već je bio i praktičniji za svakodnevnu primjenu. Recimo da ste u nedjelju htjeli popiti kavu kojoj je cijena 1 dolar. Na ovaj način ste jednostavno mogli platiti tu šalicu kave 'novčanicom' od 1 dolar a da ne morate rezati svoju polugu u tisuću komadića.
Kako su se odvijale makroekonomske promjene, veza između računa i zlatnih poluga je pukla. Vlada je isprva jamčila da će biti odgovorna da sav papirnati novac koji je u optjecaju ima pokriće u zlatu. Ljudi su u to vrijeme imali povjerenje u banke te su rekli 'ajmo zaboraviti na zlato i trgovati papirom'. Problem je nastao jer su ljudi u jednom momentu nastavili trgovati papirima koji nisu imali pokriće u zlatu koje je vlada obećala.
Zašto je to funkcioniralo, pitate se? Zbog povjerenja. Iako nije bilo stvarne robe koja je pokrivala papirnati novac, ljudi su vjerovali vladi i tako je kreiran Fiat novac - novac koji nema pokrića u nekom konkretnom dobru poput zlata ili srebra.
Današnji novac
Kada promatramo neku pojavu u prošlosti, uvijek se čini jednostavnija od onoga što se događa danas, što često i je utemeljeno na istini jer živimo u naprednom dobu. U ovome članku imate priliku naučiti ne samo o bitcoinu, već i o tome kako funckionira jedan mali fragment ekonomije koji se zove financijski sustav.
Financijski sustav se temelji na prethodno spomenutom Fiat novcu kojeg karakteriziraju dvije glavne značajke. Prva je da je centraliziran - središnja banka ili vlada svake zemlje ga kontrolira i izdaje. Druga je da nije brojčano ograničen, što znači da ga vlada ili centralna banka mogu tiskati kada god je potrebno i povećati ponudu novca na tržištu. Problem s tiskanjem novca je taj što, ako se novca tiska previše, tržište se preplavljuje novcem i sukladno tome se vrijednost svake novčanice smanjuje. Stoga, količina novca koju imate na raspolaganju u jednom trenutku vrijedi manje.
Kako je međunarodna trgovina postajala sve jača i dostupnija, pojavila se potreba za praćenjem transakcija i stanja pojedinih računa. Budući da je s vremenom tehnologija također evoluirala, vlada je shvatila da je puno lakše da se zapisi svih transakcija odvijaju online te su tako nastali digitalni računi i bezgotovinsko plaćanje. Danas se većinski i koristimo digitalnim novcem, štoviše, udio fizičkog novca je gotovo zanemariv u novčanoj masi te svakim danom postaje sve manji.
Problemi centraliziranog novca
Kad god dajete nekome ovlast nad ponudom novca, razumije se da ta institucija ili organizacija posjeduje ogromnu moć. A moć i korupcija idu ruku pod ruku. No ona čak i nije najveći problem. Loše upravljanje i kontrola daleko su opasniji za 'malog građanina' jer se ponekad interesi pojedinaca ne poklapaju s interesima države.
Bizarni primjer je Venezuella koja je tiskala toliko novca da je prouzrokovala nenormalnu hiperinflaciju. Vrijednost novca pala je toliko da ljudi više nisu ni brojali novac već su ga vagali. Što se kontrole tiče, ona je u cjelosti u rukama vlade. Vlada u bilo kojem trenutku može zamrznuti vaše račune te vam onemogućiti pristup vlastitim novčanim sredstvima ili 'izbaciti' više novca u optjecaj i time smanjiti vrijednost novca koji posjedujete.
Rođenje i uspon bitcoina
Ovo sve se odvijalo do 2009., a nakon toga je osoba ili skupina ljudi pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, objavila dokument koji predlaže metodu kreiranja Bitcoina kao mreže koja rješava pobleme dosadašnjeg novca. Stvoren je Bitcoin - decentralizirana i anonimna platna mreža, a ujedno i virtualna kriptovaluta kojom se trguje isključivo na njenoj jedinstvenoj platnoj mreži. Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog algoritma kojeg održava i kontrolira mreža računala diljem svijeta. U mreži Bitcoin se svaka radnja bilježi u javnu knjigu - popis transakcija, koja se također zove bitcoin, ali s malim slovom 'b'.
Isprva nije bilježio neku popularnost mase no mnogo kasnije se razvila percepcija da je bitcoin zapravo dobra investicijska prilika. Njegov rast započeo je u trenutku kada je dostigao vrijednost od 1 dolara. Tada su se ljudi zapitali 'kako nešto što može po vrijednosti konkurirati dolaru nije dobra prilika?' Ljudi su mu s vremenom počeli vjerovati i kupovati ga.
Kako funkcionira bitcoin?
Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, nužno je usporediti ga s bankama. Banke imaju svoju knjigu transakcija koja je u potpunosti zatvorena i pohranena na središnjem računalu banke. Nemoguće je imati uvid u transakcije i stanje računa koji nisu vaši.
Bitcoin, s druge strane, je i 'pseudo-anonimna' mreža u kojoj su vidljive sve transakcije u svakom trenutku, ali pod određenim pseudonimom. To znači da možete u svakom trenutku vidjeti sve transakcije i koliko tko kupuje bitcoina, ali ne možete saznati tko stoji iza određene adrese i kome je točno poslan novac.
Broj bitcoina ograničen, a možete ga kupiti u specijaliziranom Bitcoin dućanu. Njegova cijena se formira na temelju oskudnosti na tržištu ponude i potražnje. Budući da je danas potražnja za ovom kriptovalutom velika, cijene astronomski rastu. Tome svjedoči i činjenica da trenutno jedan bitcoin vrijedi čak 379,334.21 kuna.
Kako biste obavili transakciju s bitcoinima, nije potrebno povjerenje i posredstvo treće strane (npr. banka) te možete poslati bitcoin u bilo kojem trenutku bez obzira gdje se primatelj sredstava nalazi, a transakcija traje svega nekoliko minuta. Također, bitcoin je otvoren za cijeli svijet, stoga bilo tko u bilo kojoj točki na svijetu može postati njegov vlasnik. Kada postanete napredan korisnik možete kreirati vlastitu lisnicu te započeti s rudarenjem.
Zašto je bitcoin tako velika inovacija i novost?
Bitcoin rješava mnoge probleme sadašnjeg financijskog sustava, ali i otvara mnoge mogućnosti koje nisu prisutne kod klasičnih valuta. Primjerice, bitcoin ne može kontrolirati niti jedna vlada ili banka, time ona postaje prva decentralizacirana valuta u povijesti financijskog sustava i prva prava alternativa Fiat novcu. Dakle, ne postoji jedno računalo koje sadrži sve podatke i zapise. S bitcoinom svako računalo koje sudjeluje u sistemu također skladišti kopiju zapisa svih podataka poznatija pod nazivom blockchain.
S obzirom da su sve transakcije i odluke javne i pohranjene na velikom broju računala diljem svijeta, ni pojedinci koji njime trguju ne mogu manipulirati kriptovalutom u svoju korist. Recimo da želite srušiti sistem ili hakirati zapise, morali biste hakirati tisuće računala koja čuvaju kopije i konstantno ih nadograđuju. Zbog toga što je to samoodržavajući sustav te su sve transakcije i odluke javne i pohranjene na velikom broju računala diljem svijeta, institucije, vlade i pojedinci koji njime trguju ne mogu manipulirati kriptovalutom u svoju korist.
Velika prednost bitcoina je ta što vam daje punu kontrolu nad vašim novcem jer ste vi jedina osoba koja može pristupiti svojim novčanim sredstvima. Ni jedna vlada ili banka ne može odlučiti zamrznuti vaš račun ili zaplijeniti vaša sredstva. Također, budući da nema posrednika u transakcijskom poslovanju, trgovina bitcoinom je jeftinija nego klasičnim Fiat novcem.
Prihvaćenost valute
Danas se bitcoin sve više prihvaća kao validna valuta plaćanja te je njegovo korištenje široko prihvaćeno na skoro svim tržištima. Možete platiti gotovo sve - rezervirati karte za let ili hotel ako želite, platiti pivo i kavu, srediti frizuru. Postoje čak i bitcoin kreditne kartice koje vam omogućuju da platite u gotovo svim trgovinama koje prihvaćaju bitcoin kao platno sredstvo. Jedna od zemalja koja je najviše prihvatila bitcoin je Japan koji je legalizirao bitcoin kao validnu metodu plaćanja u više 260.000 trgovina u državi.
Kako god, put do potpunog prihvaćanja bitcoina od strane generalne javnosti je još uvijek dug. Bez obzira što interes za ovu temu najčešće pokazuje starija populacija, i među svojim kolegama vidim da bi se vrlo rado htjeli dodatno informirati i okušali u kupovini bitcoina.
Neinformiranost o samom bitcoinu među mladima proizlazi iz toga što su informacije o njemu još uvijek nedovoljno dostupne te na prvu djeluje kao da je ta tema rezervirana za 'neke druge ljude' ili 'moćnike'. Radi li se tu o nepovjerenju, nedostupnosti ili pak utjecaju vlade koja želi održati svoju moć nad financijskim sustavom? Na to pitanje ne možemo dati konkretan odgovor. No sa sigurnošću možemo reći da je pojavom bitcoina započela monetarna revolucija i promjena u poimanju novca općenito. Iz perspektive studenta, malo je vjerojatno da ću ga ikada posjedovati u svojoj lisnici no svakako je fenomen vrijedan istraživanja i praćenja.