Piše: Ekonomska klinika
Financijska pismenost, na primjer, podrazumijeva način na koji se provjeravaju računi, kako se računaju krediti, što je bezgotovinski način plaćanja, kako i na što trošimo, štedimo li, što su prihodi i rashodi, bruto i neto plaća, osiguravnje mirovine i sl. Financijska pismenost je razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te shvaćanje financijskih rizika i prilika kako bi mogli planirati svoju štednju i potrošnju, kao i poduzimati druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti.
No pitanje je, zapravo, koliko su ljudi, prvenstveno studenti, upoznati s tim pojmom i koliko zapravo pridaju pozornost odgovornom financijskom ponašanju. Smatraju li da je potrebno odvajati vrijeme za učenje o financijama, odnosu prema novcu pa i o načinu pravilnog raspoređivanja vlastite ušteđevine?
Prema globalnoj statistici, kada je riječ o financijskoj pismenosti u Hrvatskoj, ne zauzimamo značajno mjesto. Od 144 zemlje, Hrvatska je na 35. mjestu, a iz tog je razloga opismenjavanje stanovništva, pogotovo onog mladog/studentskog važno.
U istraživanju koje je provedeno još 2019. godine, u kojem je sudjelovao 1731 student, a proveo ga je Hrvatsko katoličko sveučilište, istraživala se financijska pismenost mladih i koliko su upoznati sa 'svijetom financija'. Rezultati su pokazali da 72 posto studenata nije nikada ili je rijetko informirano o temama vezanim za financije, a njih 62 posto uopće nije upoznato s pojmom financijska pismenost.
Kako bismo provjerili i uvjerili se u priču da su mladi skupina koja je u 'škripcu' s financijskom situacijom i znanjem i koja se prvi put susretne s tim kada krene studirati osamostaljivati se, razgovarali smo s jednom studenticom koja nam je ispričala priču o svom financijskom (ne)znanju.
- Svatko tko živi sa svojim roditeljima tijekom srednjoškolskih dana, a to je većina učenika, nije upoznata s cijenama režija, najma, komunalija, proizvoda itd... Ne govorim, naravno, da su to svi, ali, primjera radi, ja sam bila jedna od onih koja, kada bi otišla u dućan, s mamom pretežito, nikada nije previše obraćala pažnju na cijene proizvoda jer se nisam zanimala koliko što košta, ipak je to mama plaćala, a kamoli još da sam znala koliko koštaju režije za struju ili vodu. Zvuči vrlo razmaženo, ali budimo iskreni, tko je od nas ikada u kupovini u koju je išao s roditeljima gledao i mislio 'Hoću li kupiti omekšivač za robu od 19,99 kuna koji je za 135 pranja ili onaj od 29,99 kuna, na kojem piše da je navodno za 160 pranja?'.
Moj prvi mjesec u Zagrebu i nije bio toliko financijski težak. Uvijek kad sam odlazila od doma uz svoj kofer imala sam još jedan pun maminih pakiranja 'da ne zafali, bolje je imati viška' - rekla bi svaka mama. No, kada se sjetim nekog od sljedećih mjeseci, kada sam morala sama otići u dućan, birati između omekšivača od 19,99 kuna ili onog od 29,99 kuna, pitati se hoću li uzeti troslojni ili dvoslojni toaletni papiri, trebaju li mi nova sredstva za čišćenje stana itd... Da ne nabrajam koja su mi sve pitanja bila nad glavom. No, ono što je meni bilo najgore, došlo je negdje sredinom mjeseca, sveto plaćanje računa!, MOLIM, ŠTO, KAKO?. Plaća li se to svaki mjesec, gdje to plaćam, koji je rok za plaćanje, plaća li se provizija? Jeste se našli u toj situaciji, ako niste i bolje, ali ja jesam. Nisam imala pojma uopće o čemu je riječ i sad to sve možda zvuči smiješno, no tada su mi to bila najmisterioznija pitanja.
Nakon preboljenog mjeseca u kojem je već sredinom mjeseca moj roza novčanik iznutra poprimio crnu boju, boju praznine, odlučila sam malo promisliti o načinu trošenja i štednji. Mislim da bi to neko znanje koje nam je svima negdje spremljeno u pozadini i svjesni smo ga, samo ga ne primjenjujemo dokle ne moramo, trebali više aktivirati i nadopuniti ga. Tako bi nam svima, pogotovo studentima poput mene, koja sam se s određenim stvarima susrela po prvi put i bila najveća neznalica, puno pomoglo. Tek sam kroz svoju prvu godinu u Zagrebu tijekom studiranja i studentskog posla naučila neke osnovne stvari, poput toga gdje mi je najisplativije platiti račune da platim što manju proviziju, isplaćuje li mi se bruto ili neto plaća, kod studentskih poslova što ulazi u poreznu olakšicu, a što ne i sl. No, iako sam sad upoznata s tim nekim pojmovima, smatram da i dalje većina, barem kolege s kojima ja pričam, ne znaju točno sve pojmove za koje vjerujem su važni ne samo sada, nego zauvijek. Vrijeme je da se krenemo upoznavati s određenim pojmovima radi sebe i svog lakšeg snalaženja.
Iako se studenti više manje kroz život upoznaju s osnovama financija i kreću u svoje financijske planove, zaista je važno napomenuti kako je financijsko opismenjavanje, kao i ono medijsko, vrlo važno. Ako niste voljni sami istraživati i poraditi na svojem financijskom znanju i planu, studentska udruga Ekonomska klinika i njeni vrijedni kliničari uvijek su spremni pomoći. Kao udruga stojimo svima, pa tako i studentima na raspolaganju za sva pitanja vezana uz financijsko i poslovno savjetovanje.
Pratite kolumne svakog mjeseca na portalu Lider media kako biste iz perspektive studenta doznali koje su novosti iz financijskog i poslovnog svijeta te što glas mladih ima za reći.