Kako funkcioniraju tržišta Srednje Europe? Poslovni stručnjak Andreas Schwabe, viši ekonomist u Raiffeisen Bank International AG (RBI) i diplomant MBA programa Global Executive na poslovnoj školi WU Executive Academy, analizirao je utjecaj koronavirus krize na regiju CEE s posebnim fokusom na ekonomije Hrvatske, Rusije, Rumunjske i Bugarske.
Medijski naslovi u ovom trenutku ukazuju na sumornu sliku: Njemačka zalazi u recesiju. Drugi kvartal ove godine otkriva ekonomske posljedice pandemije: „Očekujemo značajni pad ekonomije diljem Europe u prvoj polovici ove godine, a posebno u drugom kvartalu u kojem se nalazimo. U drugoj polovici 2020. godine ekonomija bi se mogla oporaviti“, izjavio je Andreas Schwabe, viši ekonomist za regiju CEE u Raiffeisen Bank International AG i alumni MBA programa Global Executive.
Niti jedna kriza nije ista
Ekonomski učinci COVID-19 ne mogu se uspoređivati s globalnom financijskom krizom iz 2009. godine objašnjava Schwabe: „Istina je da su proizvodnja i međunarodna trgovina tada bile iznimno pogođene, ali su ljudi nastavili konzumirati proizvode i usluge.“ Zapravo se pogođena ekonomija mogla u konačnici stabilizirati kroz sektor usluga. S druge strane, uvedene mjere protiv trenutne pandemije zaustavljaju korištenje usluga i smanjuju osobnu potrošnju.
Koliko će biti izražena recesija u regiji CEE?
Tržišta Srednje i istočne Europe također prolaze kroz recesiju kao rezultat pandemije. Općenito govoreći, zemlje iz CEE regije i Austrija, uz iznimku Rusije i Bjelorusije, reagirale su brzo uvodeći stroge mjere. Stopa smrtnosti puno je manja nego u zapadnim zemljama. Iako se općenito zdravstveni sustavi Istočne Europe ne mogu uspoređivati s onima zapadnih zemalja, zemlje iz CEE regije imaju manji broj zabilježenih težih slučajeva. Broj novozaraženih rapidno pada u regiji CEE i Austriji. U Rusiji je vidljivo lagano usporavanje, samo predsjednik Bjelorusije Lukashenko nije u potpunosti uvjeren u opasnosti koronavirusa, govori Andreas Schwabe.
Ekonomije zemalja iz regije CEE posebno su pogođene prekidom međunarodnih vrijednosnih lanaca nastalih trgovinom s Njemačkom, Kinom i Italijom. Turizam će također biti iznimno pogođen ako se nastavi zabrana putovanja. „Budući razvoj situacije ovisit će o trenutku popuštanja mjera u svakoj od zemalja“, izjavio je Andreas Schwabe. Posebice Mađarska, Bugarska, Češka, Albanija i Hrvatska moraju djelovati oprezno.
Hrvatska je svoje granice otvorila turistima iz zemalja EU i Schengenske zone već 17 svibnja. Austrijske granice otvorene su za stanovnike Češke, Slovačke i Mađarske od 17. svibnja. „Recesija će biti izraženija u onim ekonomijama koje ovise o turizmu“, izjavio je Andreas Schwabe. Ekonomski manje stabilne zemlje koje primaju pomoć Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda: Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo - primile su financijska sredstva kroz programe pomoći. Zajedno s Europskom investicijskom bankom, EU planira s 3,3 milijarde eura pomoći državama kandidatima: Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Kosovu.
Ekonomska predviđanja za 2020./2021.: rast ili recesija?
Diljem Srednje i istočne Europe, centralne banke smanjuju kamatne stope i u nekim državama otkupljuju državne obveznice i druge vrijednosnice kako bi pomogli ekonomiji. Državne garancije za bankovne zajmove još su jedan oblik pomoći onim kompanijama koje se nalaze u poteškoćama.
Kako koronavirus utječe na različite ekonomije iz regije CEE
Fokus na Hrvatsku: Hrvatska je počela ukidati ograničenja. Od 11. svibnja dopušteno je otvaranje tržnih centara, trgovina, restorana i barova pod uvjetom da se poštuju zdravstvene mjere. Od 28. svibnja granice zemlje otvorene su za dolaske iz 10 zemalja. Sva poduzeća koja koriste kratkoročni program imaju podršku države koja plaća cjelokupne troškove rada neto minimalne plaće - to se odnosi na 500.000 radnih mjesta i 2,4 posto BDP-a. Vlada je odlučila potrošiti 11,6 posto BDP-a na mjere za rješavanje pada uzrokovanog korona krizom. Građani mogu odgoditi plaćanje poreza i otplatu kredita. Usto, Hrvatska narodna banka značajno je izmijenila pravila o deviznim intervencijama i otkupu državnih obveznica. Središnja banka je također snizila obaveznu pričuvu s 12 na devet posto. Također je postigla dogovor oko valutnog swapa s Europskom središnjom bankom.
Fokus na Rusiju: Restrikcije koje je nametnuo predsjednik Putin započela su jednotjednom zabranom rada koja je poslije produžena do 11. svibnja. S iznimkom neophodnih radnika svi su bili primorani na samoizolaciju kod kuće. Turisti zemalja izvan EU kao oni iz Kine i SAD-a trebaju proći kroz karantenu u trajanju od 14 dana; prekršaji su se kažnjavali zatvorskom kaznom u trajanju do tri godine. Čak i prije pandemije niska cijena nafte zadavala je ruskim vođama probleme, ali zbog restriktivnih fiskalnih politika zemlja se sada može osloniti na te resurse. Vrijednost ruskog nacionalnog fonda za dobrobit čije prihode čine prodaja nafte i plina iznosi 165 milijardi dolara. Zasad vlada planira potrošiti samo mali dio vrijednosti fonda na mjere za oporavak ekonomije uzrokovane COVID-19 krizom. Pomoć države iznosi oko 2,5% ukupnog bruto domaćeg proizvoda, što je manje od prosjeka drugih zemalja Istočne Europe. Štoviše: „Samo je mali broj poduzeća i osoba do sada imalo koristi od mjera pomoći“, govori Andreas Schwabe.
Fokus na Rumunjsku: Počevši s 15. svibnja, Rumunjska je započela s relaksacijom nekih mjera. „Zbog svog značajnog proračunskog deficita, Rumunjska je bila u slaboj početnoj poziciji", objašnjava Andreas Schwabe. Za 2020. IRB predviđa da će se BDP države smanjiti za 7 posto. Samo prošle godine rumunjski BDP porastao je za 4,1 posto. 75 posto bruto plaća zaposlenih koji su trenutno otpušteni s posla zbog pandemije COVID-19 pokriva vlada. Plaćanje poreza na dohodak može se odgoditi. Tvrtke i pojedinci pogođeni pandemijom također mogu odgoditi otplatu zajma, a vlada jamči za bankarske kredite koje su uzela mala i srednja poduzeća. U ožujku je Nacionalna banka Rumunjske snizila svoju referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena na 2 posto. Vlada planira programe ponovne kupnje kako bi pomogla tvrtkama da ostanu solventne i kreditno sposobne.
Fokus na Bugarsku: Bugarska je također uvela ograničenja koja su postupno ukinuta od početka svibnja. Za skup mjera za suzbijanje krize izdvojene je 2,5 posto BDP-a. Vlada preuzima 60 posto bruto plaća zaposlenih koji rade skraćeno. Isplaćen je bonus medicinskom osoblju. Plaćanje poreza na dobit može se odgoditi do 30. lipnja. Tisuću petsto tona hrane podijeljeno je osobama u potrebi. Banke su morale smanjiti planirana ulaganja te su dobile veću fleksibilnost: moratorij je uspostavljen i za korporativne i privatne zajmodavce.