Krležin ‘Vučjak‘ u režiji Ivice Buljana izveden je 91 godinu nakon praizvedbe na istoj pozornici i na isti datum. Tada uoči desete, a danas stote obljetnice Velikoga rata.
Protekla je godina kazalište kao temu podigla u medijima zbog uzbudljivih previranja u i oko fotelja čelnih osoba te su one, napokon izabrane, dočekane kao faktori budućnosti od kojih se očekuje da vizijom zadrže i opravdaju interes medija. Mnoga hrvatska kazališta dočekala su novog intendanta i ravnatelja podrazumijevajući što financijsko, što umjetničko uskrsnuće. Kazališni je transfer godine onaj Dubravke Vrgoč iz ZKM-a u HNK; posljednju sezonsku premijeru, Krležinog ‘Vučjaka‘ u režiji novog direktora drame Ivice Buljana, čekalo se sa slatkom strepnjom kakva dugo nije zabilježena u medijima, po pitanju kulturne scene većinom rezigniranih.
O ratu, svijetu i čovjeku
Veliko djelo još većega pisca, koje je samo po sebi eksces kvalitete, praizvedeno je u režiji Branka Gavelle na istoj pozornici i na isti datum devedeset jednu godinu prije, a i tadašnja i ova premijera uoči desete, odnosno stote obljetnice Velikoga rata. Centralni lik drame mladi je intelektualac Krešimir Horvat, ratni invalid, student filozofije i novinar koji otrovan gradom mir odlazi pronaći na selo zaposlivši se kao seoski učitelj, dakle arhetip protagonista koji, zahvaljujući osjetljivosti koja ga smješta čas u pronicljivost čas u grijeh, služi kao prizma trajnim idejama Krleže o ratu, svijetu i čovjeku.
‒ Njegov se ‘Vučjak‘ danas čita kao potpuno suvremena drama, u njemu danas vidimo ono što se zadnjih par desetljeća suvereno naziva postdramski teatar, koji uključuje tako različite žanrove kojih se ne bi postidio ni jedan Tarantino ‒ kazao je Buljan.
Riječ je o mješavini socijalne drame, pučkoga ljubića i kriminalističkoga komada, simboličkome putovanju kroz burnu hrvatsku povijest 20. stoljeća te estetskome i društvenom događaju koji reinterpretira kultnu dramu odajući hommage bardu hrvatske književnosti.
Pobjede i porazi
U velikome ansamblu zaigrala je i nova članica Nina Violić, a glavna je uloga povjerena mladome glumcu Silviju Vovku; ekipa je radila vrijedno i nadahnuto, i sa žarom nas poziva u kazalište.
‘Iz te devedesetjednogodišnje perspektive ili točnije retrospektive, Europa samo broji svoje gubitke i pobjede i u konačnici svjedoči, Krležinim riječima zapisanima na tisućama stranica njegovih tekstova, da se usprkos milijunima žrtava ništa bitno od tada do danas nije promijenilo – trčimo kroz prostore i vremena kako bismo podijelili istu nesreću i dvojili pred istim pitanjima‘, napisala je o idejnoj niti predstave Dubravka Vrgoč.
Tom se premijerom planira zaokružiti mnogo toga, propitivanjem fenomena i ulogama karijere; predstava je to koja ima biti središte širenja koncentričnih krugova relevantnih društvenih inscenacija.