Nakon što su poslodavci od HZZ-a dobili 3250 kuna po radniku za ožujak te po 4000 kuna za travanj i svibanj, kao i neke djelatnosti za lipanj, mnogima od njih još uvijek nije jasno što raditi prilikom uplata doprinosa za svoje zaposlenike. Naime, država je ta koja osigurava doprinose za navedene iznose plaća, ali mnoge tvrtke Porezna uprava, kako čujemo, i dalje duži za cjelokupan iznos doprinosa.
Kako su nam rekli poslodavci, oni su predavali JOPPD obrasce Poreznoj upravi u kojima su navedeni bruto iznosi plaća. Daljnjim postupkom Porezna uprava i HZZ trebaju upariti OIB-ove zaposlenika za koje su poslodavci podnijeli zahtjev za potporu, čime bi se obaveza poslodavaca umanjila za iznos doprinosa koje država treba platiti.
Poslodavci se pitaju funkcionira li uopće sustav, tj. zašto Porezna uprava i HZZ nisu uparili OIB-ove njihovih zaposlenika, zbog čega ih se duži za cjelokupni iznos doprinosa. Iz HZZ-a poručuju da navedeno uparivanje zapravo kontinuirano traje već više od dva mjeseca.
- Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje vrši uplate II stupa doprinosa za mirovinsko osiguranje, odnosno doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju i do sad je već uplaćeno preko 140 milijuna kuna, sukladno razmjeni sa Poreznom upravom koja dostavlja datoteke prema kojima Zavod vrši uplate. Istovremeno Porezna uprava vrši povrat pripadajućih ostalih doprinosa do iznosa primljene potpore – poručuju iz HZZ-a.
U Poreznoj upravi također ističu da sustav funkcionira jer se temeljem zaprimljenih JOPPD obrazaca u kojima je iskazana isplata minimalne plaće evidentiraju na knjigovodstvenim karticama poreznih obveznika zaduženja doprinosa u visini obračunatog iznosa po svakoj vrsti doprinosa. I u PU također ističu da kontinuirano uparuju podatke o isplati minimalne plaće koje zaprimaju od HZZ-a s podacima iz JOPPD obrazaca koje su dostavili porezni obveznici. Nakon što se upare podaci, evidentira se otpis doprinosa za mirovinsko osiguranje I. stupa i doprinosa za zdravstveno osiguranje obračunatih na minimalnu plaću. Otpisi, tvrde, nisu provedeni samo u slučajevima kada podaci iskazani na JOPPD obrascu nisu usklađeni s podacima u evidencijama HZZ-a. Međutim, poslodavci tvrde da podaci moraju biti usklađeni, odnosno moguće je da samo kod nekih nisu, na što iz PU odgovaraju:
- U slučaju da poreznim obveznicima koji su ostvarili potporu minimalne plaće još uvijek nije evidentiran otpis doprinosa za mirovinsko osiguranje iz I. stupa i za zdravstveno osiguranje, te uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje iz II. stupa temeljem isplate minimalne plaće za ožujak, travanj ili svibanj, odnosno u slučaju da evidencije poreznog obveznika nisu u skladu s evidencijama Porezne uprave, potrebno je da se porezni obveznik obrati nadležnim službama u HZZ-u radi provjere i usklađenja podataka – poručuju iz Porezne uprave.
Porezni obveznici, objašnjavaju u Poreznoj upravi, koji udovoljavaju zakonskim uvjetima, pravo na oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza i drugih javnih davanja mogu ostvariti za obveze koje dospijevaju počev od 1. travnja do 20. lipnja 2020. Iznimka od mogućnosti oslobođenja su porez na dodanu vrijednost, carine i trošarine, doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak utvrđen na konačne dohotke, naknade i davanja na igre na sreću, obveze po ranije sklopljenim upravnim ugovorima te reprogramirane obveze iz predstečajnih i stečajnih postupaka.
Porezna uprava će navedene procese provoditi u žurnom postupku, a porezni obveznici sve informacije mogu dobiti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
S obzirom da će nekim poslodavcima dug za doprinose biti brisan, a nekima tek djelomično, ovisno o njihovom padu prihoda, mnogi od njih još uvijek ne znaju koliko će im od duga biti brisano te na koliko će rata moći otplaćivati svoj stvarni dug za doprinose.
U Poreznoj upravi odgovaraju da se zahtjevi za obročnu otplatu mogu podnositi na isti način na koji su se podnosili i zahtjevi za odgodu plaćanja, u pravilu putem sustava e-Porezna, a porezni obveznici su ih dužni podnijeti u roku od pet dana od dana dospijeća porezne obveze za koju se podnosi zahtjev. U zahtjevu za obročnu otplatu potrebno je odabrati na koje se od odgođenih dospjelih poreznih obveza zahtjev odnosi, pri čemu se može odabrati jedan od sljedećih modela obročne otplate:
a) obročna otplata samo za dospjelu odgođenu poreznu obvezu, pri čemu odobrenje zahtjeva isključuje mogućnost odobravanja obročne otplate za odgođene porezne obveze koje dospijevaju kasnije
b) obročna otplata za sve odgođene porezne obveze, dospjele i nedospjele u trenutku podnošenja zahtjeva, u kojem slučaju nedospjele odgođene porezne obveze dospijevaju i odobrava se obročna otplata za njihovo plaćanje, umjesto daljnje odgode.
Također, napominju, u zahtjev se upisuje razdoblje, odnosno broj mjeseci za koje se predlaže obročna otplata, a najviše 24 mjeseca.