Slovenci, Austrijanci, Mađari, Slovaci, Česi, Nijemci, Britanci, Rusi, pa čak i Bosanci, ulažu u turističke kapacitete od Savudrije do Prevlake. Isplativije im je novac uložiti u apartmane u Hrvatskoj, u kojoj je stopa povrata ulaganja u turizmu u sadašnjim uvjetima oko šest posto, nego novac držati u bankama uz mizerne kamate
Na zadarskom Poluotoku u veljači i ožujku sve odzvanja od glasnih 'hiltica'. Ruše se zidovi, skidaju pločice, razvlači struja, uređuju interijeri, ali ne kako bi u njima živjeli novi vlasnici, već za turiste. Poznato je da je stan u zadarskoj jezgri idealan za turističku djelatnost, bio on 'obiteljsko srebro' ili samo investicija. Jednako je u Šibeniku. U starom dijelu Krešimirova grada u ponudi je nikad više luksuznih apartmana, u kućama i stanovima koji su godinama bili zapušteni, i gotovo je pravilo da ih kupuju i preuređuju stranci – bogati bivši turisti koji su se na svoje oči uvjerili koliko je mrtvoga kapitala u Hrvatskoj.
Puk otkrio jeftine kredite
Da se novac u turizmu brzo vraća, shvatili su domaći ljudi desetljećima prije, ali turistički procvat posljednjih godina povećao je apetite. Za apartmane i sobe za turiste i domaći dižu cijele katove kuća, potkrovlja, preuređuju se konobe, bivši gospodarski objekti uz kuće, stanovi pokojnih baka i djedova, kupuju se kuće koje se pretvaraju u apartmane… Kako kažu u minianketi provedenoj po turističkim zajednicama, broj apartmana povećava se iz godine u godinu i uza strance u taj se biznis više ne upuštaju samo oni koji imaju nešto novca sa strane, kao davno prije pomorci, poduzetnici ili vidjelice iz Međugorja. Danas to radi i običan puk koji se turizmom bavio nije nikada, a koji je otkrio jeftine turističke kredite.
– Hrvatska je prepoznata kao odredište gostoljubivih domaćina i kvalitetnoga privatnog smještaja i taj status želimo zadržati i u budućnosti. Upravo smo zato započeli program daljnjeg unaprjeđivanja privatnog smještaja kako bismo se još više istaknuli među konkurencijom. U suradnji s HBOR-om pokrenuli smo program kreditne linije za financiranje rada privatnih iznajmljivača – komentira ministar turizma Gari Cappelli.
HBOR-ovi krediti počeli su u veljači i vrlo su atraktivni. Kamate su 2,7 posto, a imaju i poček od godine dana. Mnogo su dulje u ponudi i drugi komercijalni krediti za privatne iznajmljivače za kupnju, gradnju, nadogradnju ili adaptaciju. Kamatne stope uglavnom su do pet posto. Strancima je situacija s tim mnogo opuštenija, kamatne su stope u bankama u inozemstvu od jedan do dva posto.
Niska stopa povrata
Investicije su se proteklih godina brzo vraćale, ali danas je drukčije: stopa povrata prije je bila i do osam posto, sada je pala na šest jer rastu cijene posredništva (Booking, Airbnb i slični); rasli su i boravišna pristojba, porez na dohodak, cijena odlaganja otpada te održavanja i čišćenja. Isplativo onima kojima novac od turizma nije presudan za život i onima s vrlo jeftinim kreditima, ostalima – škakljivo. Prema mišljenju Nedeljka Pinezića iz Zajednice obiteljskog smještaja, najviše profitiraju stranci koji se zadužuju po kamatama od jedan do dva posto, a domaći koji uzimaju kredite u našim bankama s kamatama od pet i više posto teško da će biti u plusu dok ne isplate obveze.
Cijeli tekst o apartmanizaciji pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.