Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) još je jedan korak bliže uvođenju eura, a jedna od posljedica tog procesa bit će smanjenje valutnog rizika za građane i tvrtke što bi sa sobom moglo donijeti i dodatno snižavanje kamatnih stopa na kredite.
- Kamate su kompleksna kategorija i ovise o brojnim faktorima, između ostalog i razini nesigurnosti zbog posljedica pandemije COVIDa-19, ali načelno ulazak u eurozonu trebao bi biti pozitivan faktor za razinu kamatnih stopa koju građani i poduzeća plaćaju – komentirao je za Lider Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke.
Uvođenje eura donijet će dugoročnu financijsku stabilnost hrvatskom gospodarstvu u cjelini, smatra Kovač, a cijeli proces je rezultat pozitivnih trendova te općenite stabilizacije javnih financija posljednjih godina, ali i robusnosti hrvatskog financijskog i bankarskog sustava, koja je potvrđena i nedavnim rezultatima provjere kvalitete imovine i stres testa Europske središnje banke.
- Zahtjevni kriteriji koje je bilo potrebno ispuniti u samom procesu ulaska u ERM II, kao i onih koji su još uvijek pred nama, a odnose se na potrebu provedbe adekvatnih strukturnih reformi, doprinose stvaranju kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima, pri čemu se proces uvođenja eura, s dugoročnim koristima poput smanjenja valutnog rizika za građane i tvrtke, treba promatrati kao pozitivan korak naprijed – smatra Kovač.
Hrvatska udruga banaka (HUB) zadovoljna je činjenicom da su domaće banke iskazale odlične rezultate procjene Europske središnje banke, što je dokazalo da su naše banke adekvatno kapitalizirane i spremne za ulazak u bankovnu uniju Europske unije, a to je bio jedan od posljednjih uvjeta za pristup u Europski tečajni mehanizam.
- Priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. Dokazano je i da ukupna razina cijena, odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu, a uvođenje eura izrazito je važno za povećanje investicija, uvjete financiranja te dugoročni rast gospodarstva Hrvatske – komentirao je za Lider direktor HUB-a Zdenko Adrović.
Kamatne stope na gotovinske i stambene kredite na povijesno su najnižim razinama te su usporedive s ostalim zemljama koje još uvijek nisu u eurozoni, poručuju iz HUB-a. Unatoč ulasku u ERM II kuna i dalje može fluktuirati prema euru, što znači da valutni rizik ostaje određeni čimbenik ukupnog rizika kreditiranja sve do uvođenja eura kao hrvatske valute.
- Na rizik utječu razni parametri, a kolebanja tečaja su samo jedan od njih, pa je veoma teško prognozirati točno što će se događati s kamatnim stopama na kunske kredite do trenutka uvođenja eura – ističe Adrović.
U bankarskom sektoru postoje i negativni i pozitivni učinci uvođenja eura. S negativne strane, banke će gubiti dio prihoda od konverzije valuta odnosno prometa na deviznom tržištu kuna/euro. S druge strane, i bankama i njihovim klijentima olakšava se upravljanje valutnim rizikom što znači da će se rizici generalno smanjiti. To je dobro, jer znači da će naplativost plasmana u prosjeku biti veća no što bi bila da zadržimo vlastitu valutu, ističu u HUB-u i dodaju da je za banke pozitivno i to što će se smanjiti troškovi regulacije, prije svega stopa obvezne rezerve, a dio tih dobitaka svakako će utjecati na još povoljnije uvjete kreditiranja.
Kao još jednu od dobrobiti prelasku na euro HUB navodi činjenicu da će europska središnja banka (ECB) početi kupovati hrvatske državne obveznice što će spriječiti značajnije rizike promjene kamatnih stopa. Također, u slučaju makroekonomskih neravnoteža Hrvatska će imati pristup vrlo povoljnim sredstvima Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM-a). HNB će moći slobodnije upravljati pričuvama i stvarati dodatni prihod za državni proračun. Sve to će omogućiti niže i stabilnije kamatne stope od onih koje bi prevladale da dugoročno ostanemo na kuni.
Na pitanje u kojoj se sada valuti više isplati zadužiti i hoće li biti razlike ako kredit bude vezan uz kunu ili euro iz HUB-a poručuju da ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje u kojoj se valuti isplati više zadužiti, već to ovisi o potrebama, okolnostima te vrsti kredita koju dužnik namjerava uzeti.
- Na jesen je najavljeno donošenje Nacionalnog plana zamjene kune eurom, što će definirati niz potrošačkih pitanja oko konverzije. Prilikom uvođenja eura neće postojati razlika između kunskih i eurskih kredita obzirom da se s plaćama i kreditima neće dogoditi ništa bitno - konvertirat će se po istom tečaju tako da će realni tereti dugovanja ostati isti kao u domaćoj valuti. Međutim, nestat će valutna klauzula i valutni rizik, što će za dužnike značiti olakšanje i znatno manji rizik prilikom kreditiranja – ističe Adrović.
A o ulasku Hrvatske u Europski tečajni mehanizam u kojoj ćemo morati provesti najmanje dvije godine prije nego li se kuna zamijeni eurom iz Raiffeisen banke (RBA) poručuju da je za malu i otvorenu ekonomiju Hrvatske, koja je visoko integrirana u europske trgovinske i financijske lance s visokom razinom euroizacije (75 posto domaće štednje i 67 posto ukupnih dužničkih obveza vezano je uz euro), kao i ograničenom neovisnošću monetarne politike, ulazak u ERM II, a potom i uvođenje eura vrlo važno.
Koristi uvođenja eura značajno su veće od troškova, a najveći benefit zasigurno je smanjenje deviznog rizika, napominju iz RBA
- Ako se klijent u razdoblju ERM II dugoročno zaduži u kunama, primjerice, za stambeni kredit, onda će samo u početnom razdoblju otplate otplaćivati kredit u kunama. Uvođenjem eura umjesto kune svi kunski krediti će se po već utvrđenom tečaju od 7,53 kuna za jedan euro transformirati u eurske kredite i nastavit će se otplaćivati u eurima. Potencijalni korisnici dugoročnih kredita nisu izloženi tečajnom riziku zbog toga što je unaprijed poznat tečaj po kojem će se kune zamijeniti za eure. Stoga bi plaćanje eventualno više kamatne stope u početnom dijelu otplate kredita za klijente predstavljalo nepotreban trošak - ističu u RBA.