Domaće banke i same predlažu mjere za svoje korisnike, ali očekuju i HNB-ovo stajalište koje bi im olakšalo poslovanje na tržištu uzdrmanom pandemijom. No valja reći da bankama posljednjih godina uvjetno rečeno ‘ne ide‘ jer su vremena viših kamata, barem za određeno vrijeme, iza nas
Da je situacija sa zarazom koronavirusom krajnje ozbiljna, pokazuje i sastanak predstavnika Hrvatske udruge banaka (HUB-a), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a), Hrvatske gospodarske komore (HGK-a) i Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR-a) potkraj prošlog tjedna nakon kojeg su predložili mjere pomoći gospodarstvu i građanima. U HUB-u ističu da je bit prijedloga odgoda otplate kredita, za što traže i potporu države.
– Treba omogućiti bankama da tvrtkama odgode otplatu kredita od šest do dvanaest mjeseci, a za to su potrebne državne garancije kako banke ne bi trebale formirati nove rezervacije. Vjerujem da ćemo u suradnji s poslodavcima, HBOR-om, HNB-om i predstavnicima državne vlasti pronaći zajedničko rješenje te ravnopravno preuzeti odgovornost i spriječiti negativne posljedice epidemije koronavirusa – izjavio je direktor HUB-a Zdenko Adrović.
ECB-ove mjere
I Europska središnja banka (ECB) odlučila je poduzeti niz mjera kako bi se ublažio udar koji slijedi uslijed širenja zaraze koronavirusom. Cilj je, kako ističu u ECB-u, pomoći bankama u financiranju gospodarstva s obzirom na to da je koronavirus stvorio za mnoge neočekivan razvoj događaja, što je šokiralo gospodarstvo. Te su mjere namijenjene bankama u kojima ECB ima izravni nadzor, a riječ je o sistemskim bankama, ali prije svega treba reći da je ECB središnja banka za 19 država Europske unije koje su prihvatile euro, a među kojima još nije Hrvatska. Još se ne zna službeno stajalište Hrvatske narodne banke u vezi s HUB-ovom inicijativom i ECB-ovim mjerama, no kako čujemo iz bankarskih krugova, praksa je pokazala da HNB često slijedi upute ECB-a. Glavni cilj ECB-ovih mjera je održavanje stabilnosti cijena u europodručju te očuvanje kupovne moći jedinstvene valute. U tom je smislu još prije osiguran kapital i likvidnost upravo za ovakve krizne situacije kako bi ih banke mogle izdržati i, kako su rekli u ECB-u, riječ je o znatnoj količini kapitala.
Za banke je svakako dobrodošlo da će ECB 'omogućiti bankama da privremeno posluju ispod razine kapitala koja je definirana Smjernicom 2. stupa (P2G), zaštitnim kapitalom (CCB) i omjerom pokrića likvidnosti (LCR). ECB smatra da će te privremene mjere biti poboljšane odgovarajućim popuštanjem anticikličkoga kapitalnog međuspremnika (CCyB) od nacionalnih makrobonitetnih tijela. Bankama će se također omogućiti da se djelomično koriste instrumentima kapitala koji se ne kvalificiraju kao redovni kapital 1 (CET1), na primjer, dodatnim instrumentima prvog ili drugog reda kako bi ispunili zahtjeve stupa 2 (P2R). To donosi mjeru koja je prvotno trebala stupiti na snagu u siječnju 2021., u sklopu najnovije revizije Direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V)'.
Fleksibilniji i nakon inspekcija
ECB će razmotriti i mogućnost promjene plana inspekcija te produljenje rokova za provedbu mjera sanacije koje su donesene nakon nedavnih inspekcijskih nadzora. Pritom se podrazumijeva da i dalje mora postojati opća bonitetna ispravnost nadziranih banaka. U tom kontekstu, kaže se u ECB-ovom priopćenju, te smjernice bankama za njihove nekvalitetne zajmove također pružaju ECB-ovim nadzornicima dovoljno fleksibilnosti da se prilagode specifičnim bankarskim okolnostima. Također će se razmatrati produljeni rokovi za određene kritične nadzorne mjere i zahtjevi za podacima. U svjetlu operativnog pritiska na banke, ECB podupire odluku Europskoga bankarskog tijela o odgodi EBA-e za 2020. godinu u cijelom EU. Osim toga, Nadzorni odbor ECB-a prati kretanja i te će se mjere, napominje se, prema potrebi revidirati. Nema sumnje da bi te mjere prihvatile i domaće banke koje, kako smo naveli, i same predlažu mjere prema svojim korisnicima, ali i očekuju stajalište HNB-a o spomenutim mjerama koje bi olakšale poslovanje banaka u ovoj krizi. No valja reći da bankama zadnjih godina uvjetno rečeno 'ne ide' jer su vremena viših kamata, barem za određeno vrijeme, iza nas, a širenje zaraze koronavirusom samo dodatno komplicira stvari.
– Iz našega kuta gledanja, iako je to vjerojatno način na koji sve hrvatske banke danas donose odluku o kreditnim aranžmanima s klijentima, iznimno je važno sagledati cjelokupni potencijal poslovnog odnosa s klijentom. U trenutačnim tržišnim okolnostima kamatni interes sve je manje presudan, a sve važniji utjecaj na odluku o kreditnom izlaganju prema klijentu ima, primjerice, potencijal ugovaranja nerizičnih poslova s takvim klijentom, primjerice ugovaranje usluga platnog prometa, skrbništva, mogućnosti cross sellinga i slično – objašnjava Boris Zadro, predsjednik Uprave Agram banke.
U Addiko banci kažu da se bankarstvo do sada suočavalo s izazovima u vidu niskih kamatnih stopa, ali i pritiska na cijene prouzročenog velikom likvidnošću, a što utječe na profitabilnost.
– Addiko Bank uspješno se pozicionirao kao inovativna banka specijalist za potrošačko kreditiranje i financiranje malog i srednjeg poduzetništva, što nam je omogućilo zadržavanje stabilnog profila rizika i povrata – ističu u toj banci.
U pozitivnoj fazi
Osim toga, dodaju, Hrvatska se još uvijek nalazi u pozitivnoj fazi kreditnog ciklusa, čemu svjedoči i rast kreditiranja od 3,2% nefinancijskom privatnom sektoru u 2019. Također, potražnja za kreditima u segmentu građanstva veća je od potražnje korporativnog sektora te je pridonijela rastu osobne potrošnje, što ide u prilog poslovnoj strategiji Addiko banke.
Agram banka se do sada pak koristila drugom strategijom ostvarujući rast putem stambenih i hipotekarnih kredita, koji su sigurniji u odnosu na kreditiranje stanovništva gotovinskim kreditima koje na tržištu buja, iako su ti krediti slabo osigurani.
– Činjenica je da ovi aranžmani nose niže aktivne stope, ali dugoročno ovo smatramo boljom opcijom – napominje Zadro.
Dodaje da što se tiče gospodarstva najviše zahtjeva za kreditima dolazi iz sektora turizma, stanogradnje i slično te podsjeća da se struktura odobrenih kredita mijenja i to nešto brže nego što je to bilo uobičajeno. Doduše, u OTP banci kažu da su veće promjene u regulativi koju je nametnuo HNB.
– Regulatorni pritisak sve je jači i sve promjene u procesima i upravljanju portfeljima uglavnom dolaze iz te zone – kažu u OTP banci.
Zbilja negativnih stopa
Kako bilo, vidjet ćemo hoće li se u strukturi što promijeniti nakon koronavirusa, a i što će biti s negativnim kamatnim stopama koje su uvedene u eurozoni. To nitko ne može prognozirati s obzirom na to da nitko ne zna ni koje će posljedice pretrpjeti globalno gospodarstvo, ali Zadro podsjeća da su 'negativne kamatne stope na sredstva u stranim bankama ili negativni prinosi na državne obveznice bonitetnih stranih izdavatelja stvarnost posljednjih nekoliko godina'.
– Nismo ni mi pošteđeni tog troška, pa je u takvim odlukama umijeće u tome kako platiti manje kamate na svoja sredstva. Negativne stope u stranima bankama na razinama su pozitivnih stopa koje banke u Hrvatskoj plaćaju svojim klijentima na oročene depozite – naglašava Zadro.
U OTP-u također plaćaju negativne kamate stranim financijskim institucijama na sredstva na računa u valutama CHF, DKK, EUR, HUF, JPY, SEK te Hrvatskoj narodnoj banci za sredstva na eurskom računu banke u okviru sustava TARGET2. Kažu da je kamatna stopa najčešće određena kao referentna kamatna stopa središnje banke zemlje o čijoj je valuti riječ te još umanjena za određenu maržu (do 25 baznih bodova).
– Nastojimo optimizirati valutnu strukturu likvidnosnih rezervi i viška likvidnosti kojim raspolažemo koliko nam to postojeći regulatorni okvir dopušta – kažu u OTP banci.
U Agram banci kažu da su banke u pravilu konzervativni ulagači pa baš zato, na naše pitanje jesu li banke zbog negativnih kamata novac preusmjeravale u neke druge oblike, Zadro kaže da to i nije tako. Objašnjava da se promjene strukture ulaganja odvijaju ponajprije tako 'da se u cijelosti sagledaju svi efekti koje neko ulaganje izaziva na ukupne pokazatelje poslovanja banke'.
– Tako će se primjerice banka opredijeliti i na ulaganje u vrijednosni papir koji ima negativan prinos ako joj je kapitalni zahtjev takvog ulaganja prihvatljivo nizak, a negativni prinos manji od negativne stope koju bi joj na ta ista sredstva naplatila velika strana banka – objašnjava Zadro.
Odgovarajuće politike
Dakle, i prije koronavirusa dogodile su se promjene u kamatama, a zaraza koronavirusom na globalnoj razini sigurno će donijeti i dodatne promjene. Bankama, kao i poduzećima, predstoji prilagođavanje novonastaloj potpuno neočekivanoj situaciji, a ECB ističe da bi banke trebale i dalje 'primjenjivati zdrave standarde osiguravanja, voditi odgovarajuće politike u vezi s priznavanjem i pokrivenosti nekvalitetnih izloženosti te provoditi planiranje solidnoga kapitala i likvidnosti te robusnog upravljanja rizikom'. ECB je već početkom ožujka uputio pismo svim velikim bankama kako bi ih najozbiljnije podsjetio da uzmu u obzir i rješavaju rizik od pandemije u svojim strateškim ulaganjima. Od banaka se tražilo da pregledaju svoje planove za nastavak poslovanja te razmotre što mogu poduzeti na povećanju spremnosti kako bi se smanjili potencijalni štetni učinci širenja koronavirusa. Kako smo vidjeli, na promjene prethodnih godina utjecala je i HNB-ova regulativa, pa vjerujemo da će ona pratiti i promjene koje je privremeno donio ECB.