Uvođenje novog načina oporezivanja sokova kao tekućina s visokom koncentracijom šećera osobito će pogoditi proizvođače kojima je proizvodnja sokova osnovna djelatnost, kao što je Stanić grupa
Jedinstveno je ogorčenje domaćih proizvođača bezalkoholnih pića zbog uvođenja novog načina oporezivanja sokova kao tekućina s visokom koncentracijom šećera koje Ministarstvo financija priprema izmjenama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića. Barem se tako čini iz odgovora koje smo dobili, ali i neslužbenih razgovora s čelnicima nekih kompanija koji ne samo da odbacuju Vladine tvrdnje da joj je prioritet zdravlje nacije nego se osjeti i ljutnja jer nije uzela u obzir argumente industrije.
Loš argument za porez
Proizvođačima bezalkoholnih pića ne sviđa se novi model oporezivanja kojim će, kažu u Carinskoj upravi, hrvatska vlada dobiti ovlast da uredbom utvrđuje način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza koja bi se trebala donijeti u roku od tri mjeseca od 1. siječnja 2020., kad će Zakon stupiti na snagu.
U Stanić grupi, čiji je vlasnik Svjetlan Stanić, ističu primjer Danske, u kojoj je proizvodnja sokova pala deset posto, a samo godinu dana poslije, kad su u toj zemlji shvatili da nisu ostvarili napredak u smanjenju pretilosti, morali su modificirati tu poreznu mjeru. Kažu, s obzirom na to da je Stanić Beverages tržišni lider u kategoriji, jasno je kakve poslovne rezultate očekuju ako se taj zakon primijeni prema modelu koji je Vlada predložila.
– Posebno napominjemo da je nama osnovna djelatnost proizvodnja sokova i voćnih napitaka, zbog čega bi taj udar na nas bio mnogo veći nego na druge kompanije koje u portfelju imaju i druge proizvode i grupe proizvoda – poručuju iz Stanić grupe.
Da ovako razmišlja cijela industrija sokova, potvrđuje direktorica Gospodarske interesne udruge proizvođača pića Hrvatske (GIUPPH) Jasna Čačić koja veli da je 'smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera' loš argument za rigorozniji porez. Iako Vlada u obrazloženju nacrta ističe neke podatke, primjerice da je energetska pića u posljednjih godinu dana konzumiralo 67,7 posto učenika, Čačić ističe da će izmjenama Zakona industrija sokova zapravo biti diskriminirana jer ispada da samo ona utječe na pretilost iako na 'bezalkoholna pića otpada manje od tri posto (prema podacima europske organizacije UNESDA) dnevnoga kalorijskog unosa i nema dokaza da je pretilost rezultat isključivo konzumiranja bezalkoholnih pića', što je nedavno, naglašava sugovornik koji je želio ostati anoniman, zaključila i njemačka vlada.
– Zadnje istraživanje o debljini djece u Hrvatskoj u dobi od osam i devet godina koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazalo je da više od triput na tjedan 29 posto njih pije bezalkoholna pića, 27 posto konzumira ih kekse, kolače i slične proizvode, a 31 posto čokoladu i bombone. Ti rezultati jasno pokazuju da je učestalost konzumacije šećera iz bezalkoholnih pića gotovo jednaka unosu šećera iz drugih kategorija – objašnjava nam jedan sugovornik.
Kupnja preko granice
Zbog 'diskriminirajućeg poreza', kako se izrazila Čačić, očekuje se povećanje troškova u industriji bezalkoholnih pića, što će utjecati na profit tvrtki, pri čemu bi se rješenje, kaže, moglo naći u premještanju proizvodnje u druge države ili regije u kojima su troškovi poslovanja niži. Osim toga, sumnja da će ih zbog izglednog povećanja cijena potrošači manje konzumirati.
– Ne može se sa sigurnošću očekivati pad potrošnje zašećerenih bezalkoholnih pića i time smanjeni unos šećera. Štoviše, potrošači koji preferiraju određeni proizvod ili robnu marku vjerojatno će biti otporni na cijenu ili će kupiti proizvod na mjestu gdje je cijena niža uključujući i kupnju u susjednim zemljama. Tako će potaknuti prekograničnu trgovinu i ilegalnu nabavu – ističe Čačić.
To se upravo dogodilo Danskoj, kaže naš anonimni sugovornik. No u Stanić grupi ističu da će takvim načinom porez više platiti proizvođači nektara, odnosno napitaka s udjelom voća od 50 posto, koji čine velik udio u konzumaciji. Naime, nektar ima više prirodnog voća od negaziranih voćnih napitaka (do 12 posto), tj. više će se oporezivati proizvode koji sadržavaju više prirodnih šećera iz voća od dodanog šećera.
Porez će vjerojatno povećati državne prihode, veli Čačić, ali osim što će se selektivno oporezovati proizvođači zašećerenih proizvoda, neće se postići željeni učinak jer, zaključuje, 'debljina i druge neizravne bolesti povezane s pretilošću imaju mnogo složenije uzroke, uključujući nedostatak vježbanja, sjedulački način života i genetiku te lošu prehranu'.