Hrvatska
StoryEditor

Bijela knjiga: Što sve predlažu strani ulagači, a što će im ministar Marić reći o snižavanju poreza

11. Travanj 2021.
Zdravko Marićfoto Dražen Lapić

Ako Hrvatska želi ubrzati razvoj, zaustaviti iseljavanje, stimulirati povratak i privući ljude koji idejama, kapitalom i osobnom produktivnošću mogu doprinijeti razvoju zemlje, onda konkurentnost nema alternativu. A konkurentnost je, prije svega, kreativnost, brzina.

Ovo je glavna poruka novog izdanja 'Bijele knjige' u izdanju Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC), koja će biti predstavljena ovog ponedjeljka u Zagrebu.

Glavne preporuke Bijele knjige 2020.

Brzina, točnost, predvidivost, kreativnost

Niski troškovi rada ne znače konkurentnost. Konkurentnost je brzina, točnost, predviđanje i kreativnost. Ubrzanje administrativnih procesa i odluka smanjit će troškove regulacije i izgubljenog vremena te osloboditi vrijeme i novac za istraživanja, razvoj, poslovne eksperimente i inovacije.

Porezna konkurentnost

Može se uspostaviti uvođenjem jedinstvene i niske stope poreza na dohodak, smanjenjem stope poreza na dobit i smanjenjem parafiskalnih nameta.

Pravni okvir i konkurentnost

Brzina rada porezne administracije, sudskih odluka i njihova izvršenja, uz naglasak na postupke rješavanja naplate i insolventnosti dužnika nužan je uvjet ubrzanja poslovnih procesa.

Vladavina prava i borba protiv korupcije

Gospodarske i administrativne procese potrebno je ubrzati, ne na uštrb, već uz jačanje vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Javna nabava i osobna odgovornost

Osobnu odgovornost u javnom sektoru treba jačati kroz nagrađivanje brzine postupanja i odlučivanja. To eje bitan dio reforme koja treba obuhvatiti i program 'Dva za jedan' – ukidanje dva stara za jedan novi propis.

Reforma šireg javnog sektora

Treba ambiciozno realizirati programe otklanjanja barijera poslovanju i liberalizacije tržišta, uz poseban naglasak na reformu sustava državnih poduzeća koje treba depolitizirati, profesionalizirati i djelomice privatizirati. Privatni sektor treba snažnije uključiti u pripremu i korištenje sredstava EU.

Ta publikacija pauzirala je prethodne dvije godine, što je bila 'poruka gromoglasne tišine o reformama koje se (ne) provode'. Ovog puta koncentrirala se na hitne mjere. Njezinih je pet glavnih preporuka: poboljšanje međunarodne porezne konkurentnosti, ubrzanje administrativnih i sudskih postupaka, jačanje vladavine prava, ubrzanje javne nabave i borba protiv korupcije te reforma javne administracije.
Autor 'Bijele knjige' Velimir Šonje iz Arhivanalitike u uvodu skreće pozornost na činjenicu da hrvatski menadžeri previše svog vremena troše na rješavanje problema povezanih s državnom regulacijom. Zato vlasnici preferiraju menadžere 'regulatore' (koji su vješti u rješavanju regulatornih problema), u odnosu na menadžere inovatore. To je pak uzrok niskih ulaganja u R&D iz čega, prema Šonji, proizlaze dvije razvojne slabosti Hrvatske:
- Prvo, sporo 'konvergira', relativno zaostaje za drugim državama Nove Europe koje u prosjeku brže rastu i angažiraju veći dio stanovništva na tržištu rada. Drugo, Hrvatska ne uspijeva zadržati svoje građane, osobito mlade i željne izazova, te ne uspijeva privući druge ljude koji bi mogli pokrenuti razvoj.
Rješenje je opće poznato – konkurentnost. Zato je i naslov ovogodišnje publikacije 'Konkurentnost nema alternativu', uz dodatak 'kako brzo i predvidivo poslovati u Hrvatskoj'.
​Hrvatska nema inovativno gospodarstvo, kao ni kvalitetan okvir za poslovanje, niti je troškovno konkurentna u usporedbi s drugim tranzicijskim državama 'Nove Europe'. Ipak, svjetlo na kraju tunela vidi se u kombinaciji ulaganja u nove tehnologije i institucionalnih reformi, što bi Hrvatsku moglo 'vratiti na investicijsku mapu Europe'.
U 'Bijeloj knjizi' problematiziraju se i 'suženi fiskalni kapaciteti' kao posljedica pandemije, koji se mogu nadomjestiti iz dva izvora: sredstvima i programima EU i reformom javnog sektora.
- Novac iz EU potrebno je usmjeriti na načine koji će proizvesti izravan učinak na trajno povećanje konkurentnosti i produktivnosti. To podrazumijeva veću uključenost privatnih poduzetnika i investitora u osmišljavanje i provedbu EU programa. Javna dobra poput škola, bolnica, vodovoda, rasvjeta i šetnica veoma su važna, no život ljudi prvenstveno zavisi o radnim mjestima i plaćama odnosno produktivnosti. Ako ne želimo javna dobra koja neće imati tko koristiti i održavati, značajnije sudjelovanje u EU programima treba omogućiti poduzetnicima koji otvaraju održiva radna mjesta – navodi se u dokumentu koji, iako je napisan još u listopadu prošle godine, kao da se uključuje u aktualnu polemiku oko Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, odnosno premalog udjela privatnog sektora. Udruga Glas poduzetnika, na osnovu sažetka dokumenta koji uopće nije ni objavljen, procjenjuje taj udjel na samo sedam posto.  

image
Bijela knjiga 2020.
foto

A kad se zna i koliko je stvarno raspoloženje vlasti za reformama, ova 'Bijela knjiga' razvoju daje prilično tamne perspektive. Utoliko će biti zanimljivije čuti ministra financija Zdravka Marića, koji je najavljen kao uvodni govornik na predstavljanju publikacije stranih ulagača.

Kompletnu 'Bijelu knjigu 2020.' možete preuzeti ovdje.

22. studeni 2024 04:46