Bruto inozemni dug na kraju ožujka 2021. iznosio je 88,1 posto BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više negoli na kraju 2020. te je rezultat rasta duga svih domaćih sektora, posebno države, dok je dug opće države u ožujku iznosio 91,3 posto BDP-a.
Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 1,1 milijardi eura, što je za 0,1 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2021. iznosio je 2,0% BDP-a, u usporedbi s 1,8% BDP-a u cijeloj 2020. godini.
Bruto inozemni dug na kraju ožujka 2021. iznosio je 88,1% BDP-a, što je za 6,9 postotnih bodova više negoli na kraju 2020. te je rezultat rasta duga svih domaćih sektora, poglavito države. Istodobno se stanje neto međunarodnih ulaganja pogoršalo s –48,8% BDP-a na –49,9% BDP-a.
U prvom je tromjesečju 2021. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 1,1 mlrd. EUR, što je blago poboljšanje salda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (Slika 1.a). To je poboljšanje isključivo rezultat rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog primjetnog povećanja neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja korištenja sredstava iz proračuna EU-a, međutim, dobrim dijelom poništena izraženim pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka te, u manjoj mjeri, smanjenjem neto izvoza usluga.
Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva je tri mjeseca 2021. ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Naime, iako je rast robnog izvoza (4,6%) bio brži od rasta uvoza (2,6%), zbog znatno veće uvozne baze rast izvoza u apsolutnom iznosu u potpunosti je nadomješten rastom uvoza. Istodobno se saldo u međunarodnoj razmjeni usluga blago pogoršao (za 43,5 mil. EUR). Pritom je snažan pad prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 38,6%) gotovo u potpunosti nadomješten još izraženijim padom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 58,4%). Neto izvoz drugih usluga također se blago smanjio.
Znatno pogoršanje salda na računu primarnog dohotka u prvom tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR) rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog veće dobiti banaka i poduzeća (osobito u naftnoj industriji, trgovini i građevinarstvu) u stranom vlasništvu. Nepovoljna su kretanja samo djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu. Istodobno je ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno porastao (za 0,3 mlrd. EUR) zahvaljujući daljnjem povećavanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a, čemu je najviše pridonio rast sredstava tekuće namjene isplaćenih sektoru države
Dug opće države u ožujku iznosio je 91,3 posto BDP-a
Ukupni dug opće države je na kraju ožujka 2021. iznosio 91,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a na kraju ožujka prethodne godine taj je udio iznosio 73,7 posto, što je povećanje od 17,6 postotnih bodova na godišnjoj razini, navodi se u novom Statističkom priopćenju o dugu opće države za ožujak 2021. Ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države na kraju ožujka 2021. iznosilo je 340 milijarda kuna, pa je u odnosu na kraj prosinca 2020. ostvaren rast od 10,3 milijarde kuna (ili 3,1 posto), a u odnosu na kraj ožujka 2020. taj dug bio je veći za 41,5 milijarda kuna (ili 13,9 posto). Ovaj prirast duga odnosi se uglavnom na inozemnu komponentu duga, čije se stanje u prvom tromjesečju ove godine povećalo za 15,6 milijarda kuna (ili 14,7 posto), odnosno za 21,3 milijarde kuna (ili 21,2 posto) u posljednjih godinu dana.