Pokretati ozbiljan televizijski program u Hrvatskoj moguće je samo uz velik kapital, a na domaćem terenu takvoga nema, pa su glavni igrači u toj djelatnosti stranci, vlasnici Nove TV i RTL-a. A i njima je poslovanje otežano mnogim regulacijama
Komercijalne televizije, odnosno djelatnost emitiranja TV programa, nije jedna od onih poduzetničkih aktivnosti koje u Hrvatskoj donose brzu zaradu. Čak ni uz izdašan kapital ili/i kvalitetno razrađen svaki korak u poslovanju, nema jamstava da će neka komercijalna televizija poslovati pozitivno, barem ne jako brzo.
No to ne znači da vlastita televizija ne donosi nešto mnogo vrjednije, a to je utjecaj. Taj je utjecaj najvrjedniji ako je nacionalni kanal u pitanju, a nije naodmet ni lokalni utjecaj, pa se tako uz lokalne TV kuće najčešće povezuju lokalni političari ili/i poduzetnici s velikim ambicijama. Osim utjecaja, važna je naravno i gledanost. Gdje je gledanost, tu su i oglašivači, a to je već recept koji vodi do točke na kojoj se može pričati o zaradi. Ni tada nema opuštanja. Televizijske kuće danas moraju konstantno pratiti što radi konkurencija, bilo javna, bilo komercijalna, moraju pratiti i trendove na digitalnim TV platformama, a k tome poduzetnici u Hrvatskoj koji se odvaže na poslovanje u toj kompliciranoj djelatnosti nikada, baš nikada ne smiju smetnuti s uma da je najjači igrač na domaćem tržištu javni servis HRT i da glavnu riječ na našem malom tržištu svojom pretjeranom regulacijom vodi država. A to je već prokušani recept kako odvratiti investitore od određene djelatnosti.
HRT-ova struktura prihoda
Na domaćem tržištu danas imamo tri jaka igrača, uvjerljivo najjači i najveći je HRT kao javni servis, slijede Nova TV te luksemburški RTL. Ostali su ili TV kuće na kablovskim platformama iza kojih su dobro kapitalizirani strani operateri ili lokalni poduzetnici ili političari sa svojim lokalnim TV programima te pokoja produkcijska kuća koja s pravim televizijskim poslom ima tek neizravnu vezu.
Štošta možemo reći i zaključiti o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), čiji je ravnatelj Kazimir Bačić, a ono najvažnije za nju reći će u njoj sami – TV pristojba nije se mijenjala 11 godina.
– U 2019. prihodi od pristojbi iznosili su 1195 milijuna kuna, prihodi od oglašavanja iznosili su 5,6 posto ukupnih prihoda, odnosno 75,9 milijuna kuna, a ostali prihodi od prodaje iznose 2,2 posto ukupnih prihoda, odnosno 30,2 milijuna kuna – poručili sa HRT-a.
Najveća komercijalna televizija u Hrvatskoj je Nova TV, koja je prethodno bila u vlasništvu CME Grupe, čiji je core business bila proizvodnja TV programa i sadržaja u JI Europi, a preuzela ih je United Grupa, regionalna kompanija koja objedinjuje telekome, proizvodnju TV sadržaja i digitalne platforme, izrasla prvotno u Srbiji. Na našem tržištu u njezinom je vlasništvu još jedna televizija, N1 TV, kabelska televizija. Kako odmah u glavu kaže Dražen Mavrić, predsjednik Uprave Nove TV, poslovanje i rezultati poslovanja u proizvodnji TV programa danas najviše ovise o dva čimbenika, o veličini i uređenosti tržišta. Najlakše je, ističe, raditi na tržištima koja su bogata i velika.
– Što je tržište veće, i očekivani prihod je veći, pa onda i u produkciju možete uložiti više, što se onda reflektira u produkcijskoj vrijednosti koju ćete kasnije monetizirati u izvozu. A što se uređenosti tržišta tiče, praksa diljem svijeta je stvoriti vrlo standardizirano i uređeno tržište, koje se kao 'valutom' koristi isključivo podacima o gledanosti dobivenima metodologijom TAM. Tako je donedavno bilo i u Hrvatskoj, ali, nažalost, dogodila su se neka partnerstva koja narušavaju uređenost našeg tržišta – istaknuo je Mavrić aludirajući na to da se u Hrvatskoj gledanost TV sadržaja mjeri na način koji možda i nije najreprezentativniji i koji, vjerojatno, navodi, ne daje najrelevantnije podatke, a ti podaci itekako utječu na oglašivače i prihode od oglašavanja.
– Ključni aspekti poslovanja Nove TV su domaća produkcija, neovisan i vjerodostojan informativni program, razvoj digitalnih kanala te ozbiljno ulaganje u najnovije tehnologije. Za pet do deset godina uvelike ćemo se razviti u digitalnom segmentu i dalje postavljati trendove – rekao je Mavrić, izrazivši i nadu da će dobiti koncesiju i za nove kanale. Oni su lideri i s daleko najmanje kanala na tržištu, a premda interes pokazuju, natječaji se ne otvaraju.
RTL Hrvatska, koji vodi Marc Puškarić, dio je pak najveće medijske grupacije u Europi, RTL Grupe, koja je, pak, u vlasništvu Bertelsmanna, međunarodnoga medijskoga konglomerata. I u njemu će odmah spomenuti tržište. Sve ostale profitne jedinice RTL Grupe posluju, kažu, na tržištima koja su mnogo veća od našega i s iznimno stabilnim gospodarstvima. RTL u Hrvatskoj posluje pak, navode, na malom tržištu čiji marketinški kolač i nije tako velik kako neki misle, a tržište je i preregulirano.
Što o tržištu misle drugi igrači koji na njemu tek traže veći dio svog kolača, doznajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.