Cijena pšenice već dugo nije bila ovako visoka u ovo vrijeme kao što je sada na burzama, a i u našoj zemlji također, zbog čega se očekuje i rast cijena mlinsko-pekarskih proizvoda. Cijena premium klase kreće se 1,4 kune za kilogram, tek nešto niža je ona prve klase, a i četvrta klasa je iznad jedne kune. Nekada smo očekivali pobune seljaka jer se za premium klasu, koje je bilo malo, plaćalo jedva kunu, a danas kada je u Hrvatskoj ima kao nikad do sada, plaća se puno više. Osim toga, nikada u Hrvatskoj nisu prinosi bili ovako dobri kao ove godine, dosta je proizvođača imalo prinose i veće od osam tona pšenice po hektaru.
Zbog toga je ova situacija još zanimljivija jer bi zakon ponude i potražnje prije ukazivao na to da će cijena premium klase, ali i drugih klasa pšenice, padati zato što je ima više u ponudi nego ranije. No, kao i uvijek, Hrvatska je tek usputni dio globalnog kretanja ponude i potražnje, a ta globalna kretanja kažu – potražnja je zapravo daleko veća od ponude, bez obzira na odlične ukupne prinose i dosta proizvedene premium klase, ne samo u Hrvatskoj, nego i u mnogim drugim zemljama koje su puno veći proizvođači, primjerice u Rusiji, Rumunjskoj, Srbiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Francuskoj, a svakako ne treba s tog popisa izostaviti i europsku žitnicu Ukrajinu u kojoj je doduše, kako napominju neki sugovornici, žetva malo podbacila.
Drugim riječima, da je sva proizvedena pšenica u Hrvatskoj, koja je ove godine rekordno rodila, premium klase, ona bi se plaćala više nego do sada. Potvrđuje to i rast cijena četvrte klase koju danas plaćaju iznad jedne kune, što nitko nije očekivao. Jednostavno, pšenice bilo koje klase u svijetu nedostaje, pa cijena raste.
Kinezi obnavljaju proizvodnju svinja
U Podravci ističu da u Hrvatskoj postoji velik broj otkupljivača koji prvenstveno trguju pšenicom bez ikakve dorade, prerade ili oplemenjivanja.
– Podravka, kao značajna prerađivačka industrija mora pratiti trend na tržištu i imati konkurentne otkupne cijene pšenice, kako bi zadovoljila potrebe za visokokvalitetnom sirovinom za svoje proizvode – poručuju iz koprivničke tvrtke.
Ivica Čapo, vlasnik tvrtke Capo Business Intelligence, već je jako dugo u biznisu sa žitaricama, uljaricama i proteinima koje uvozi i izvozi iz Hrvatske. Godišnje je to, veli, 300 tisuća tona, a sada radi za URL Agrar koji je dio RWA AT Grupe. Na pitanje zašto je cijena pšenice tolika, odnosno što se dešava na svjetskom i hrvatskom tržištu, najprije upozorava na to da se uglavnom svi ravnaju prema mjesečnim izvještajima Ministarstva poljoprivrede SAD-a na kojima se ne vide točni razlozi visokim cijenama pšenice. Kaže da je jedan od razloga potražnja u Kini koja kod svih roba ima najviše utjecaja na kretanje cijena soje, kukuruza, pa i pšenice. Razlog zašto Kinezi kupuju više žitarica je u tome, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić, što nastoje obnoviti proizvodnju svinja nakon što je taj dio tamošnjeg stočarstva teško pogodila afrička svinjska kuga. Čapo pak nastavlja objašnjavati koji su još razlozi rasta cijene pšenice.
– Pod pritiskom Talijana, odnosno ugovora koji su rađeni unaprijed, a zadnjih godina se rade sve više i više, cijena naše III klase je bitno povećana u odnosu na cijene koje su istakli otkupljivači kao otkupne cijene. Također pod pritiskom Bosne, kao i svake godine, cijene za našu II klasu su narasle, dok IV klase nije niti bilo puno te je ona vrlo brzo rasprodana i to po vrlo visokim cijenama – kaže Čapo i dodaje da čak skoro pa dolazi do izjednačavanja IV s II klasom pšenice.
Osim toga, naglašava da ne smijemo smetnuti s uma da su burze pod velikim utjecajem fondovske industrije koja ulaže ogromna sredstva u taj biznis. To ističu i u Podravki kada kažu da je pšenica burzovna roba, što pak najbolje objašnjava ulogu hrvatskog tržišta koje zbog niskog udjela u ukupnoj svjetskoj proizvodnji ne može diktirati cijene.
Talijani napunili skladišta
A na tom svjetskom tržištu, osim velike potražnje iz Kine, na cijenu je utjecala slabija žetva u velikim svjetskim žitnicama Ukrajini, SAD-u, kao i Argentini koju je, podsjeća Barišić, kao i druge dijelove Južne Amerike pogodio El Nino. Dakle, osim dobre žetve u nekim dijelovima Europe i svijeta, podbačaj svjetskih proizvođača ipak se ne može zanemariti. Osim toga i pandemija korona virusa je učinila svoje, jer su mnoge zemlje odlučile stvarati velike zalihe, za slučaj da nešto krene po zlu.
– Uz navedeno i loše prognoze za jesensku žetvu kukuruza utječu na porast cijene pšenice – kaže Barišić.
Kako će se cijena kretati u slijedećem razdoblju, zaista je teško prognozirati. Sudeći po izjavama naših sugovornika, gotovo sigurno neće padati, iako primjerice Čapo napominje da su Talijani jako dobro napunili skladišta, dosta mlinova ima kupljenu robu do kraja godine, Bosna također te ukoliko Rusija sa svojih oko 83 milijuna tona žitarica počne agresivnije prodavati (smanjili su već izvozne takse), po Čapi može se očekivati pad cijena, iako se on za sada ne nazire.
U Podravci pak kažu da će cijena pšenice 'zasigurno i dalje rasti, kao što uvijek raste nakon sezone žetve i otkupa, a već u prvim danima nakon žetve primjetan je taj trend'. Granolio je na svojoj web stranici objavio da će kilogram pšenice premium klase plaćati 1,4 kune, no iz te tvrtke, kao i obično, nema nikakvog odgovora na novinarska pitanja. Nino Varga, predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova, pak kaže da je njegova tvrtka poljoprivrednicima premium pšenicu plaćala 1,50 kuna za kilogram dok je cijena najniže IV klase bila 1,20 kuna za kilogram, uz plaćanje u roku od dva dana.
– Cijene ovogodišnjeg roda su rezultat burzovnih kretanja, a cijene su rasle zbog vremenskih neprilika na velikim žitnim područjima te velikoj potražnji za žitaricama koju izaziva izvoz prema Kini – kaže Varga, pri čemu ističe da je teško prognozirati buduće kretanje cijene, pogotovo na ovako visokim razinama, iako naglašava da nema naznaka za pad cijena do kraja godine.
Izgledi za novu žetvu kukuruza i soje nisu dobri
Što je s kukuruzom te ostalim žitaricama i uljaricama? Varga ističe da se cijena kukuruza od prošlogodišnje berbe udvostručila, a cijena u jesen će ovisiti i o količinama u berbi. Cijene i ostalih žitarica i uljarica, kažu u Podravki, također su iznadprosječne, uspoređujući s onima u zadnjih nekoliko godina, a neke su i za 50 posto više.
– Izgledi za novu žetvu kukuruza i soje nisu dobri te je globalna ponuda vrlo neizvjesna. Prema Euronext Paris cijena kukuruza je trenutno 260 eura za tonu, a uljane repice 590 eura za tonu prema ICE Canada – kaže Barišić.
Čapo kaže da je kukuruz također pod utjecajem vremena nastradao, ovisno o području – 15, 20 ili 30 posto, no ove godine je u Hrvatskoj posijano preko 300 tisuća hektara, pa zbog toga on ne vidi velikih problema s eventualno nižom berbom.
Uljana repica, priča Čapo, koje je inače bilo malo, uglavnom je rasprodana. Prinosi su bili mali i vjeruje kako će se sjetva sve više smanjivati, osim možda na južnoj polutki gdje se ipak očekuje veća sjetva uljarica, što bi moglo dovesti do pada cijena, kao i cijene sirovog ulja. Ipak, za sada se to ne događa. Za suncokret se očekuje dobra žetva, cijene su relativno visoke, između 420 i 440 eura za tonu, no sve će ovisiti od žetve u Ukrajini. Ukoliko bude velika (kako se očekuje) to bi moglo značiti smanjenje cijena. Soja, posebno ona bez GMO-a veliko je pitanje.
– Sigurno će biti manji prinosi radi velikih temperatura koje smo imali, a bez kiše, koliko manji, teško reći, možda 20-30 posto. No najbolje će se vidjeti kada kombajni krenu u žetvu – kaže Čapo.
Kako vidimo, cijene žitarica, uljarica i kukuruza su dosta visoke, što će za posljedice imati i rast cijena u mlinsko-pekarskoj industriji.
– Porast cijena sirovina zasigurno će utjecati na porast cijena velikog broja prehrambenih proizvoda, pa tako i mlinsko-pekarskih – zaključuje Barišić.